Niko ne želi brodove na rivi

Boka Kotorska, region koji je čitavo svoje ogromno materijalno i kulturno bogatstvo izgradio zahvaljujući vjekovnoj upućenosti tamošnjih ljudi na more i pomorstvo, danas je zbog politike koja se vodi sa državnog nivoa, postao mjesto gdje su brodovi nepoželjni.

Izuzetak su, naravno, skupe megajahte i kruzeri za koje uvijek ima mjesta po bokeljskim marinama i lukama, ali svi ostali, pogotovo vlasnici domaćih ribarskih, izletničkih i hidrograđevinskih plovnih objekata, već duže se suočavaju sa paradoksalnim problemom da u kolijevci tamošnjeg pomorstva – Boki Kotorskoj, za njihova plovila nema mjesta u bokeljskim pristaništima i lukama.

Zbog bunta javnosti država je privremeno zamrzla odluku da u Njivicama gradi već isplaniranu ribarsku luku, pa se bokeljski ribari snalaze kako ko umije kada treba riješiti pitanje priveza brodova, manipulacije ulovom i gorivom, odnosno popravke ribarskih alata.

Apeli vlasnika te tri kategorije brodova prema državi da im obezbijedi adekvatnu lokaciju za smještaj njihovih plovila do sada su ostali bez efekta

Zbog katastrofalnog pomaka svijesti javnosti nagore, ka kontinentalnom razmišljanju, ribarice, koje su u svim mediteranskim zemljama prava turistička atrakcija, u Boki su postale nepoželjne jer „smetaju“ i „zagađuju“ more.

Sličan problem poput ribara imaju i vlasnici tamošnjih putničkih i izletničkih brodića koji van sezone, nemaju gdje smjestiti svoja plovila.

Najveće teškoće, ipak, imaju vlasnici takozvanih tehničkih plovnih objekata – remorkera, barži, pontona, dizalica i glibodera, jer ta, estetski prilično neugledna, ali funkcionalno izuzetno potrebna plovila, bukvalno niko ne želi u svojoj blizini.

"Mi uredno plaćamo porez, uredno registrujemo naše brodove i plaćamo sve dažbine državi koja se pravi slijepa i gluva i ne rješava problem koji imamo već godinama. Neshvatljivo je da u Crnoj Gori ne postoji ribarska luka, niti mjesto gdje se trajnije mogu smjestiti putnički i izletnički brodovi van sezone, odnosno tehnička plovila dok nijesu u upotrebi za izgradnju obalne infrastrukture ili uređenja plovnih puteva. Naša država nema ni službeni vez na kojem bi se smještali brodovi koji su zaplijenjeni zbog prekršaja ili su pod sudskim sporom, kakav je, recimo, sada slučaj sa portugalskim putničkim brodom 'Arion', a koji sada zauzima dio operativne obale Luke Bar jer država nema gdje da ga smjesti", kaže jedan od malih brodara koji nije želio da mu se ime navodi u medijima.

Od tri luke otvorene za međunarodni saobraćaj u Boki Kotorskoj, u funkciji je jedino Luka Kotor

Apeli vlasnika te tri kategorije brodova prema državi da im obezbijedi adekvatnu lokaciju za smještaj njihovih plovila do sada su ostali bez efekta.

Stoga je već pokrenuta inicijativa za osnivanje udruženja malih brodara i ribara koje će efikasnije zastupati interese vlasnika tih plovila i koje će od ministarstava održivog razvoja i turizma, pomorstva i saobraćaja i poljoprivrede i ruralnog razvoja, tražiti da država odredi lokaciju za trajni smještaj ribarskih, putničko-izletničkih, radnih i tehničkih plovila u Boki Kotorskoj.

Sagovornik "Vijesti" navodi da bi država za smještaj tih plovila mogla odrediti neku od bivših vojnih lokacija koje su ocijenjene nepotrebnim od Ministarstva odbrane, kakav je vojni objekat Pristan - Petrovići na sjeverozapadnoj obali Luštice ili, pak, da brodarima da neku drugu, sada neuređenu i neizgrađenu lokaciju na obali gdje bi oni sami o svom trošku uredili pristanište i privezište za dugotrajniji smještaj svojih plovila.

Jedna od takvih lokacija je neuređena stjenovita obala ispod puta Strp – Risan prije ušća Sopota u more, ili u blizini tivatskog aerodroma u Bonićima.

"Nije na nama da to određujemo već na državi, tim prije što je u toku proces usvajanja nove prostorno-planske dokumentacije za obalnu zonu Crne Gore. Spremni smo da sami uložimo novac i napravimo pristanište, samo da nam država napokon odredi lokaciju za to", kazao je sagovornik "Vijesti".

Otvorena samo Luka Kotor

Od tri luke otvorene za međunarodni saobraćaj u Boki Kotorskoj, u funkciji je jedino Luka Kotor. Luka Zelenika se praktično već duže ne koristi za njenu osnovnu namjenu – pretovar tereta, kao ni Luka Risan koja je još uvijek u zakupu kompanije „Bastion Komerc“ pokojnog kotorskog biznismena Dragana Dudića Frica.

Van redovne funkcije je i tankerski vez u Lipcima koji je pod sudskim sporom između „Jugopetrola“ i „Montenegro bonusa“, luka bivšeg tivatskog Arsenala pretvorena je u marinu za megajahte, a pred „elitnim nautičkim turizmom“ sve češće moraju odstupiti i žitelji Boke jer se tradicionalni takozvani komunalni vezovi po gradskim pristaništima i marinama sve češće koriste za manje jahte, umjesto za čamce za sport i rekreaciju mještana.

Velika luka kasarne "Orjenski bataljon" u Kumboru ustupljena je azerbejdžanskom „Socaru“, takođe da bude pretvorena u marinu.

Koliko država Crna Gora nastupa bez jasne i osmišljene strategije kada je pomorsvo u pitanju, pokazuje i činjenica da je Vlada u dugoročni zakup litvanskom konzorcijumu kome je data marina Bar, ustupila i dio operativne obale tamošnje luke gdje su smješteni brodovi Mornarice VCG i policije, pa su i te državne službe dovedene u nezavidan položaj.

( Siniša Luković )