Sindikati podržavaju protest, nezadovoljnih sve više

Najavljeni protest Unije slobodnih sindikata zbog povećanja poreza sa devet na 12 odsto koji će smanjiti sve plate veće od 267 eura za 4,5 odsto, dobio je juče podršku Sindikata prosvjete, a ako rukovodstvo Saveza sindikata ostane pri jučerašnjim izjavama i oni bi mogli uzeti učešće.

Predsjednik Skupštine Saveza sindikata Danilo Popović juče je “Vijestima” kazao da će učestvovati na protestu ukoliko premijer Milo Đukanović do petka ne pristane da povuče iz procedure “krizni porez”. Premijer je međutim juče da je taj porez nužnost iako ne predstavlja Vladin drag izbor.

“Morali smo za njima posegnuti kako bi doprinjeli što skorijoj finansijskoj konsolidaciji Crne Gore i preduzeli smo pakat privremenih mjera. Znamo da one ne računaju na popularnost, makar kod onog dijela nacije koje one pogađaju. Potrudili smo se da strukturiranjem tih mjera ravnomjerno raspodijelimo teret takve politike”, rekao je on.

Popović međutim smatra da je uvođenjem kriznog poreza Vlada posegla za potpuno pogrešnim mjerama kojima ne može povećati prihode u budžetu, već samo smanjiti. On se još nada da će doći do sastanka oba sindikata, Vlade, Unije poslodavaca i Privredne komore i da će predstavnici Vlade shvatiti da se na drugi način može uštedjeti i da će odustati od povećanja poreza.

“Smatramo da skup od 50 do 100 ljudi, otvoreno pred medijima, može doprinijeti više nego razgovor u zatvorenom kabinetu bez prisustva javnosti. Takvim pritiskom možemo napraviti pomak i voditi mnogo jači dijalog. Tu našu inicijativu USS nije prihvatila i sama je pošla i iza zatvorenih vrata razgovarala sa predstavnicima Vlade”, rekao je Popović.

Protest podržali Front, SNP, Pozitivna...

Đukanović smatra da su novim porezom uspjeli da ravnomjerno podijele teret krize, i da od socijalnih partnera očekuje “makar minimalnu podršku”.

“Sindikatati moraju razumjeti da je pametnije povući neke poteze sa blažim posljedicama sada nego neke drastičnije koje bi se morale primijeniti ukoliko bi se produbili problemi”, zaključio je on.

Sindikat prosvjete pozvao je sve prosvjetne radnike da protestom ispred Skupštine u ponedjeljak u 11 sati počnu drugo polugodište i tako doprinesu zajedničkoj borbi svih zaposlenih u Crnoj Gori zbog smanjenja plata. Predsjednik Sindikata Zvonko Pavićević je kolegama iz drugih gradova, koji neće biti u mogućnosti da dođu, preporučio da u svojim sindikalnim organizacijama organizuju štrajk upozorenja i tako doprinesu zajedničkoj borbi protiv oporezivanja.

“Podržimo jedni druge u borbi protiv ovakvog nameta koji će otežati i onako težak položaj prosvjetnih radnika. Novim oporezivanjem, uz takse i dopunsko zdravstveno osiguranje, svaki prosvjetni radnik biće uksraćen za jednu zaradu”, naveo je Pavićević.

Podršku akciji USS-u ranije su dali poslanici Demokratskog fronta, Pozitivne Crne Gore i SNP-a, koji su predložili i svoje amandmane. DF i Pozitivna su pozvali svoje članove da kao građani učestvuju na protestu u ponedjeljak.

Povećanje PDV-a matematički jeftinije

Vlada je povećanje poreza na zarade obrazlagala tvrdeći da je to bolje njega povećati porez na dodatu vrijednost sa 17 na 19 odsto. Međutim, kada se uzme digitron, to ne ispada baš tako. Kada bi radnik cijelu prosječnu platu od 478 eura potrošio na robu i usluge za koje je poreska stopa 17 odsto, njeno povećanje na 19 odsto njega bi koštalo 9,56 eura, a sada će mu biti od te plate oduzeto 21,39 eura.

Međutim na mnoge osnovne životne namirnice, lijekove, štampane proizvode i turističke usluge poreska stopa je sedam odsto, i za nju iz Vlade nijesu govorili da bi je povećavali.

Takođe, za poljoprivredne proizvode koje se kupuju na pijaci, kao i za onu robu kupljenu na buvljaku ili na drugom mjestu u okviru sivog tržišta, nema PDV-a, tako da radnik ne bi mogao više od dvije trećine svoje plate potrošiti na robu i usluge koje bi se oporezovale po većoj stopi. Računajući i moguće multiplikativne efekte inflacije, iznos ne bi mogao biti veći od 21 eura.

U susjednim zemljama PDV je već povećan, jer su smatrali da je to manje lošije rješenje nego oporezovati zarade čime se samo dodatno smanjuje potrošnja zaposlenih. U Hrvatskoj je PDV 22 odsto, u Srbiji 20 odsto, a u nekim zemljama Evropske unije i do 25 odsto.

Galerija

( Marijana Camović, Goran Kapor )