Ljumović i Tatar: Nekad su nam pisali zahvalnice, a sad montiraju događaje

Osumnjičene smo da smo zajedno sa još četiri bivša i sadašnja direktora CKB u periodu od 2005. do 2009. godine odobrile šest kredita s namjerom da klijentima omogućimo da ih ne vrate i tako steknu materijalnu korist. U vezi sa tim nekoliko medija nas je kontaktiralo i tražilo intervju. Odlučile smo da neke informacije za koje je javnost zainteresovana iznesemo u vidu autorskog teksta, jer nam to omogućava da ispoštujemo obavezu o tajnosti istražnog postupka.

1. Odobravanje kredita u bankarskom poslovanju je proces zasnovan na ekonomskoj analizi i bonitetu klijenta i bankari nikada ne odobravaju kredit a da ne vjeruju da će klijent biti u stanju da ga vraća iz redovnog poslovanja i projekta za koji se kredit odobrava. Čuvar takve prakse je Centralna banka koja kontroliše poslovanje banke i klasifikuje svaki kredit pojedinačno po nivou rizika. Kad neki kredit postane dovoljno rizičan izdvajaju se dodatne rezervacije - sredstva koja banka knjiži kao (privremeni) trošak i naziva gubitkom. Zato je nezamislivo da bankari odobre kredit za koji je a priori jasno da će morati da se naplaćuje aktiviranjem hipoteke, a onda sa neupisivanjem hipoteke naprave podvalu.

Stoga su prilikom samog puštanja prethodno odobrenog kredita u tečaj, dovoljna osnovna sredstva obezbjeđenja kredita koja čine mjenice i mjenična ovlašćenja i ovlašćenja za naplatu sa računa klijenta. I ne biva da banka kredit plasira a da se ove garancije ne uzmu.

Posebno želimo istaći, da za kredite koji su predmet istrage, vlasnici kompanija koje su korisnici kredita transparentno su poznati i ne mogu biti dovedeni u vezu, ne samo ni sa kim iz porodica okrivljenih, već ni sa njihovim prijateljima, niti sa bilo kim iz banke

Banka uzima i dopunska obezbjeđenja kao što su hipoteke, zaloge, gotovinski depoziti, garancije i drugo, koja postaju aktuelna kad/ako nastupi nepredviđena kriza u poslovanju preduzeća, odnosno viša sila. Bankarska je praksa, predviđena pravilima poslovanja, da u stabilnim uslovima banka ponekad plasira kredit i prije nego što se okonča postupak za upisivanje dopunskih obezbjeđenja, ako to iz nekih razloga nije moguće obaviti odmah, a brzo plasiranje kredita je važno za klijenta. To se, naravno, radi u slučajevima bonitetnih klijenata sa kojima banka ima već izgrađenu saradnju i povjerenje. Ako iz nekih razloga do upisivanja dopunskih obezbjeđenja ne dođe, ovaj kredit se klasifikuje kao operativni rizik banke i banka izdvaja rezervacije, a služba banke nadležna za lošu aktivu procesuira korisnika kredita, koji je izigrao svoju obavezu upisivanja dopunskih obezbjeđenja.

Od više stotina hiljada kredita i izdatih garancija koje je CKB odobrila u naznačenom periodu, sa ukupnim plasmanom od preko tri milijarde eura, sa godišnjim prometom od preko 20 milijardi eura i preko 20 miliona bankarskih transakcija, sa preko 500 zaposlenih, dogodilo se da su iskrsli problemi sa upisivanjem dopunskih obezbjeđenja za zanemarljivo mali broj kredita koji su svrstani u operativni rizik banke i imaju zanemarljivo malu vrijednost u odnosu na ukupni plasman. Svi sporni krediti bili su odobreni u redovnoj proceduri kroz kreditni odbor, što automatski znači da su bila uzeta osnovna obezbjeđenja, a ugovorima o kreditu bile predviđene obaveze klijenata da obezbijede i dopunska obezbjeđenja.

Po stavu tužilaštva proizilazi da smo htjeli, namjerno, sami sebi nanijeti štetu

Posebno želimo istaći, da za kredite koji su predmet istrage, vlasnici kompanija koje su korisnici kredita transparentno su poznati i ne mogu biti dovedeni u vezu, ne samo ni sa kim iz porodica okrivljenih, već ni sa njihovim prijateljima, niti sa bilo kim iz banke. I svi ti krediti su dati za projekte u Crnoj Gori.

Tužioci su ovu situaciju nazvali smišljenom namjerom da se banci napravi šteta.

Kad bi se isti kriterijum primijenio na poslovanje ostalih banaka, onda bi u svakom trenutku u Crnoj Gori bilo na desetine bankara, a u svijetu na stotine hiljada bankara koje treba krivično procesuirati.

Dodajmo da je nekoliko od ovih šest kredita plasirano u vrijeme kad su troje od šestoro okrivljenih bili suvlasnici banke. Po stavu tužilaštva proizilazi da smo htjeli, namjerno, sami sebi nanijeti štetu.

2. Što se tiče gubitaka, već smo objasnile da je ono što bankari nazivaju gubicima iz kredita - knjigovodstvena kategorija, jer obaveza klijenta da vrati kredit ostaje dokle god on posluje. U standardnom značenju te riječi, CKB u vrijeme starog menadžmenta nije imala gubitke. Banka je aktivnim odnosom prema klijentima uspijevala da naplatu drži u okvirima predviđenim regulativom CB. Nenaplaćeni krediti banke nijesu prelazili sedam odsto, uglavnom su bili oko pet odsto, što po udžbenicima iz bankarstva spada u dobru bankarsku praksu.

Izvještaji nezavisnih revizora kao i izvještaji CB su dio materijala koji se prezentuje Odboru direktora i Skupštini akcionara banke

Prilikom kontrola, CB je, po pravilu, konstatovala da i pored pojedinačnih plasmana čija obezbjeđenja bi mogla biti kvalitetnija, krediti CKB-a su bili generalno dobro obezbijeđeni. Na primjer, CB je ocijenila da su procijenjene vrijednosti sredstava obezbjeđenja kredita i iznos potraživanja koji je s njima obezbijeđen bili u srazmjeri 3,7:1 na 31. 12. 2008. godine, dok je zakonski uslov bio 1,30: 1. To znači da je na kreditni portfolio (ukupni iznos plasiranih kredita) od 820 miliona eura, procijenjena vrijednost sredstava obezbjeđenja toga dana iznosila vise od tri milijarde eura. Ako na nekoliko kredita ili nekoliko desetina kredita banka ima gubitak od 5,10 ili više miliona eura, ne znači da ostvaruje gubitke iz kreditnog poslovanja. Naprotiv, zarada na kreditnom portfoliju je enormna i amortizuje gubitak po ovim plasmanima. Zato se kreditni portfolio ocjenjuje kao cjelina, a ne na osnovu nevelikog broja pojedinačnih plasmana, jer to potpuno iskrivljuje kreditnu logiku.

Pomenimo i da CKB nikada nije bila nelikvidna, što je glavni pokazatelj njenog kvaliteta

Zakon o bankama predviđa da se Zakon o privrednim društvima primjenjuje na banke samo za ono što Zakonom o bankama nije uređeno. Jedino ako neko čini nešto što spada u domen krivične odgovornosti, to iz ingerencija CB prelazi kod državnog tužioca. Za vrijeme starog menadžmenta, nikada nijedna poslovna radnja vezana za pomenute ili druge kredite, tokom mnogobrojnih kontrola CB, nije dobila krivičnu konotaciju. Što se tiče bankarske prakse, kao i za sve banke u Crnoj Gori, CB je davala preporuke i CKB usaglašavala svoje poslovanje sa tim preporukama.

CKB prekinula da pomaže klijentima: Ljumović

Gore navedena praksa bila je predmet revizije ne samo CB već i nezavisnih revizora, koje angažuje Odbor direktora banke a saglasnost na izbor revizora daje CB. Izvještaji nezavisnih revizora kao i izvještaji CB su dio materijala koji se prezentuje Odboru direktora i Skupštini akcionara banke. Oni nikada nijesu našli ništa sporno u našem poslovanju. Pomenimo i da CKB nikada nije bila nelikvidna, što je glavni pokazatelj njenog kvaliteta.

3. Mađarski vlasnik bio je upoznat i sa svim što je u banci rađeno i prije nego što je on kupio CKB. U avgustu 2006. potpisan je Ugovor o kupoprodaji banke, prema kojem su u decembru te godine isplatili 85 odsto ugovorene cijene, zadržavajući ostalih 15 odsto na period od godinu dana za slučaj da se otkriju neki gubici ili izdaci za koje se nije znalo u vrijeme pregleda dokumenata. Poslije 14 mjeseci isplaćeno je i ovih 15 odsto, što je značilo da u poslovanju banke nije bilo ništa što nije predočeno kupcu.

Zaključno sa 31. 12. 2008. urađeni su redovni godišnji izvještaji CB i nezavisnog revizora. Tri mjeseca docnije, novi vlasnik je riješio da njegovi kadrovi preuzmu banku u potpunosti

OTP je kupila CKB zbog toga što je ona imala najveće učešće u bankarskom tržištu Crne Gore. U depozitima 45 odsto, u kreditima 40 odsto, u platnom prometu u zemlji i inostranstvu preko 70 odsto, pri čemu je zastupljenost CKB-a u glavnim ekonomskim sektorima bila gotovo idealna. Pošto je očekivano da će 2007. biti godina velikog ekonomskog rasta, novi vlasnik je zamolio stari menadžment, koji je želio da ode u penziju, da ostane još godinu-dvije i pomogne da u predstojećem uključivanju u sitem OTP-a ne dođe do smanjenja tržišnog učešća. Iako su se naša ovlašćenja smanjila, mi smo u tome uspjele.

Zaključno sa 31. 12. 2008. urađeni su redovni godišnji izvještaji CB i nezavisnog revizora. Tri mjeseca docnije, novi vlasnik je riješio da njegovi kadrovi preuzmu banku u potpunosti. Nakon što smo razriješene dužnosti direktora u martu 2009, mađarski vlasnik je angažovao nezavisnog revizora Deloitte & Touche je obavio primopredajnu sveobuhvatnu reviziju koja je trajala nekoliko mjeseci. Odbor direktora je prihvatio njegov izvještaj i Skupština akcionara OTP banke je prihvatila prekid našeg članstva u Odboru.

Mađari nemaju viziju razvoja Crne Gore: Tatar

U ime Odbora direktora, predsjednik Odbora nam je tim povodom napisao pismo sa sljedećom ocjenom našeg rada: “Dozvolite mi da iskoristim priliku da Vam odam priznanje za ogroman uspjeh koji ste postigli u proteklih dvanaest godina. CKB je nastala i izrasla u najveću banku u Crnoj Gori zahvaljujući Vašem znanju i umijeću, Vašem predanom, požrtvovanom radu. Mi se iskreno nadamo da ćemo uspjeti da ovu banku i dalje vodimo uspješno, kao što ste to Vi činili.”

Sve druge priče u vezi sa našim radom u CKB su čista izmišljotina, montaža događaja i papira sadašnjeg mađarskog menadžmenta.

4. Nakon našeg odlaska, CKB je odmah radikalno promijenila poslovnu koncepciju i već u 2009. godini zaustavila kreditnu aktivnost i razvojnu politiku banke zamijenila restriktivnom politikom sigurnog profita. Izostale su mjere za pomaganja klijentima koji su pali u dužničku krizu, koje su preduzimane dok je stari menadžment rukovodio bankom. Kompanije su postajale nelikvidne, a naplativost kredita opadala. Naši nasljednici ne poznaju lokalne prilike i mentalitet naših ljudi, pa su izgubili brojne klijente. Mi smo ostavili banku sa bilansnom sumom od 1 milijardu i 138 miliona eura na dan 31. 12. 2008. Ona je danas nešto iznad 600 miliona, ali i s tom sumom CKB još uvijek ima najjaču tržišnu poziciju.

Promijenile su se tri garniture mađarskog menadžmenta banke, ali slabljenje banke nije zaustavljeno. Umjesto da shvate da je formula uspjeha briga prema klijentima i razvojna, a ne kaznena politika banke, svoj neuspjeh su počeli da pravdaju pričom o greškama starog rukovodstva koje je stvorilo banku. Priča se pretvorila u krivičnu prijavu sadašnjeg menadžmenta (treće mađarske garniture), nakon što su mlađi članovi naše porodice osnovali mikrofinansijsku organizaciju s namjerom da ona jednom preraste u banku.

Sadašnji mađarski menadžment forsira hapšenje i progon bivšeg crnogorskog menadžmenta, kako on ne bi svjedočio o pogubnosti nove poslovne politike CKB za crnogorsku ekonomiju

Mađarski menadžment je, na kraju, svjesno počeo da vodi poslovnu politiku koja urušava crnogorsku ekonomiju. Ekonomski i socijalno, katastrofalno je za Crnu Goru da se žuri sa stečajem razvojnih preduzeća. Dok njemačke i francuske banke otpisuju 50 odsto svog plasmana u Grčkoj, kako bi spasile grčku ekonomiju, dotle CKB sudbina klijenata i crnogorske ekonomije ne zanima, pa ciljano izaziva stečajeve crnogorskih preduzeća, uključujući i kompanije u koje je uloženo više od 50 miliona eura, a da prethodno nijesu iscrpljene sve druge mogućnosti. Mađari su u žurbi, jer nemaju viziju razvoja Crne Gore. Skoncentrisani su na profit koji je u sadašnjim uslovima apsurd. Banke su dugoročni razvojni projekti, takva vizija treba CKB-u. Dostupni podaci upućuju na zaključak da menadžment CKB-a poodavno zanima samo što brža naplata i izvlačenje novca iz Crne Gore. CKB na računu u Budimpešti drži nekoliko stotina miliona crnogorskih para i likvidnost CKB koristi za transakcije van Crne Gore. Ta suma je značajno veća od sume kredita koje su CKB i OTP dale KAP-u i Vektri. Nije jasno zašto im se to dopušta, znajući da je CKB od 2000. do 2008. isfinansirala većinu razvojnih projekata u Crnoj Gori, od kojih je određeni broj zapao u poteškoće zbog svjetske ekonomske krize. Sadašnji mađarski menadžment forsira hapšenje i progon bivšeg crnogorskog menadžmenta, kako on ne bi svjedočio o pogubnosti nove poslovne politike CKB za crnogorsku ekonomiju.

Milka Ljumović, Bose Tatar

Galerija

CKB, Crnogorska komercijalna banka FOTO: Luka Zeković

Milka Ljumović FOTO: Luka Zeković

( Vijesti online )