Vladina želja - zapovijest za regulatorne agencije

Važno je da jačamo nezavisnost regulatora i njihove kapacitete, obećao je bivši premijer Igor Lukšić prilikom predstavljana programa rada Vlade u Skupštini. To je samo jedna od brojnih najava vladinih zvaničnika da je bitna nezavisnost regulatora i da se ona ne može narušavati, kao i da se oni neće miješati u njihov rad.

Međutim, Vlada Mila Đukanovića je odlučila da se javno “umiješa” u nezavisnost garantovanu zakonom tako što im je preporučila da višak prihoda usmjere državnom budžetu. To će učiniti preko smanjenja zarada zaposlenih i menadžmenta, kao i ostalih troškova. Zahtjev je upućen agencijama za ljekove, osiguranje, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Komisiji za hartije od vrijednosti, Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE) i Centralnoj banci (CBCG).

Kada su najavljena nova pravila za obračunavanje cijena struje, kojima je predviđen rast cijena električne energije, iz kabineta potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića saopšteno je “Vlada nema ambicija da se miješa u rad regulatornih organa”.

Iz RAE su na optužbe da im Vlada diktira kako da mijenja cijene struje odgovorili da rade “nezavisno i da odluke donose bez uticaja drugih"

“U prvom redu RAE kao jedinog nadležnog za izradu metodologija i određivanja cijena električne energije”, saopšteno je iz Lazovićevog kabineta, dok je njegov kolega, tadašnji ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović izjavio je da “izražavaju nezadovoljstvo najavljenim poskupljenjem, ali da ne mogu uticati na RAE jer je to nezavisno tijelo”.

Iz RAE su na optužbe da im Vlada diktira kako da mijenja cijene struje odgovorili da rade “nezavisno i da odluke donose bez uticaja drugih”.

O tome da li Vlada najnovijim zahtjevom narušava nezavisnost regulatornih agencija “Vijesti” u agencijama za ljekove, osiguranje, Komisiji za hartije od vrijednosti i RAE nijesu dobili odgovor. Regulatori su samo najavili da će poštovati traženo i korigovati finansijske planove.

“Uputstva i zahtjevi Vlade nemaju pravnu snagu i ne obavezuju nikoga, a sa druge strane predstavljaju uplitanje u samostalan rad regulatornih tijela i uvođenje loše prakse koja može imati veoma štetne posljedice”, ocijenio je aktivista nevladinog sektora i predstavnik grupe građana koja vodi sudski spor sa RAE Goran Đurović.

Zarade menadžmenta ili makar najodgovornijih u regulatornim agencijama, dodaje on, treba definisati sistemskim zakonima kojima se uređuju pojedine oblasti.

“Zakonom o energetici moguće je definisati nadoknade za članove odbora i direktora RAE. Ta zakonska rješenja već postoje u našem pravnom poretku”, ukazao je Đurović.

On je istakao da je Vlada zahtjevima i uputstvima za smanjenje nadoknada i plata u regulatornim agencijama nesvjesno stavila do znanja da ima potpuni uticaj na navodno nezavisne agencije jer su njeni i zahtjevi bespogovorno usvojeni.

“Ista je situacija sa eventualnim viškom prihoda regulatornih agencija”, ocijenio je Đurović.

Kriza u kojoj je država, prema riječima Đurovića, otvorila je mnoga pitanja o kojim se nije vodilo računa

Kriza u kojoj je država, prema riječima Đurovića, otvorila je mnoga pitanja o kojim se nije vodilo računa i to je prirodna situacija koju treba iskoristiti za otklanjanje propusta.

“Suština je da namjera Vlade da poboljša štednju i ostvari smanjenje javnih rashoda treba da bude urađena na zakonit način. I dobre namjere, ako budu sprovedene na loš način mogu izazvati i veću štetu sistemu”, istakao je Đurović.

Prema Vladinim preporukama, regulatori treba da izmijene finansijske planove regulatora i, osim zarada, da utvrde smanjenje rashoda za službena putovanja, reprezentacije, telefonske usluge... Zahtijevano je da plata predsjedniku borda, koji nije profesionalno angažovan, bude jedna prosječna na nivou države (sada je 478 eura), članovima 50 odsto prosječne plate, a direktori mogu imati najviše dvije.

( Marija Mirjačić )