Uvertira u skrivanje imovine

Komisija za sprečavanje sukoba interesa, pod pritiskom Agencije za zaštitu ličnih podataka, prekinula je praksu objavljivanja imena funkcionera koji su prekršajno kažnjeni. To bi mogao biti uvod u odluku o smanjivanju obima podataka o imovini funkcionera na sajtu Komisije, ili čak zabranu njihovog objavljivanja, što takođe traži Agencija, pozivajući se na pravo na privatnost.

Agencija za zaštitu ličnih podatka, na čijem čelu je Šefko Crnovršanin, ima ovlašćenja da rješenjem zabrani Komisiji i instituciji objavljivanje podataka koje smatra ličnim. Takva ovlašćenja isključuju ovlašćenja Komisije da objavljuje podatke javnih funkcionera, data kroz Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Zakon, koji će se mijenjati do kraja godine, koncipiran je tako da Komisija ima ovlašćenja da provjerava tačnost podataka o imovini, objavljuje imovinske kartone, “proziva” funkcionere i edukuje ih kada su u sukobu interesa...

Inicijative bez odjeka

Komisija, koju vodi Slobodan Leković, može da podnosi prekršajne prijave i inicijative za razrješenje onih koji krše zakon, što je i urađeno za nekoliko lokalnih direktora. Opštine, ipak, nikoga nijesu razriješile.

“Imovinsko stanje funkcionera do kojeg su došli za vrijeme obavljanja funkcije, treba da je javno objavljeno. Naravno, to ne znači da treba objavljivati i njihove adrese, dovoljna su imena i prezimena, funkcija i popis imovine, koji naravno uključuje i dugove i potraživanja. Imovina djece funkcionera, odnosno drugih članova porodica običajeno se ne objavljuje, osim ako funkcioneri preko njih ne kriju svoje imovinsko stanje”, rekao je “Vijestima” savjetnik srpske Agencije za borbu protiv korupcije Drago Kos.

On je mišljenja da nema nikakvih razloga da se ne objave imena funkcionera koji su prekršajno kažnjeni. “To bi čak morala biti obaveza za vašu Komisiju”, smatra Kos.

Nijesu oni kao drugi građani

Leković kaže da će odluka Upravnog suda, po tužbi koju su podnijeli protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka, za njih biti obavezujuća. On upozorava da, ako se imovinski kartoni “zatvore” za javnost, postojanje Komisije nema smisla.

“Agencija tvrdi da mi kršimo zakon, mi tvrdimo da radimo po zakonu, unapređujemo rad i ispunjavamo zahtjeve evropskih partnera koji insistiraju na transparentnosti. Mi ne govorimo o objavljivanju podataka običnih građana, nego o tri procenta - o podacima o imovini javnih funkcionera”, rekao je Leković “Vijestima”.

Prilikom objavljivanja prvih kartona, nakon formiranja Komisije 2004. godine, objavljivani su svi podaci - od matičnog broja, imovine, do akcija i udjela u privatnim firmama, kao i kapital djece funkcionera. Prije četiri godine iz imovinskih kartona uklonjeni su matični brojevi s obrazloženjem da je to kršenje prava na privatnost kao i da mogu biti zloupotrijebljeni. U prilog pravu na privatnost javni funkcioneri u posljednjim kartonima izostavljaju i adrese stanovanja.

Leković kaže da će odluka Upravnog suda, po tužbi koju su podnijeli protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka, za njih biti obavezujuća

Komisija ima ovlašćenje i da provjerava vjerodostojnost dostavljenih podataka u imovinskim kartonima, ali taj postupak, kako je zakondavac uredio, nije dostupan za javnost.

I u posljednjem izvještaju Evropske komisije ponavljaju se višegodišnje primjedbe da Komisiji za sprečavanje sukoba interesa nedostaju nadležnosti koje bi omogućile kontrolu neosnovanog bogaćenja, pristup podacima s bankovnih računa javnih funkcionera, ali i bazama drugih državnih organa, kako bi na pravi način kontrolisali tačnost podataka iz izvještaja o imovini i prihodima.

Hrvati mogu da uđu i na bankovni račun funkcionera

Iz hrvatske Komisije za sprečavanje sukoba interesa “Vijestima” je saopšteno da su obavezni da objavljuju imovinske kartone, da su ti podaci javni i da se mogu objavljivati bez saglasnosti funkcionera.

“Objavljuju se imovinski podaci njihovih bračnih, odnosno vanbračnih drugova i malodobne djece, štiteći samo lične podatke funkcionera i njegove obitelji, poput imena malodobne djece, brojeve telefona, kućne adrese, matičnih brojeva”, piše u odgovoru “Vijestima”.

Slične nadležnosti ima i srpska Agencija za borbu protiv korupcije. Leković kaže da su u Hrvatskoj javni funkcioneri dužni da uz imovinski karton dostave pisanu izjavu Komisiji kojom joj daju saglasnost da u cilju provjere tačnosti podataka koje su dostavili, može da provjerava njihove bankovne račune.

Sprema se velika baza podataka

Leković je podsjetio da se od maja 2012. godine radi na projektu izrade baze podataka, koja bi objedinila podatke različitih državnih institucija.

“Ključni cilj tog projekta je da se unaprijedi transparentnost finansijskog poslovanja i evidencije državnih funkcionera i službenika u Crnoj Gori. Prioritet je izrada softvera preko koga će Komisija moći da pristupi podacima o javnim funkcionerima kojima raspolažu Poreska uprava i Uprava za nekretnine, radi efikasnije kontrole tačnosti dostavljenih podataka”, rekao je Leković.

Galerija

( Dragana Babović )