Da li video igre izazivaju nasilje
„Kongres bi trebalo da finansira istraživanje posljedica koje nasilne igre imaju na mlade ljude”, rekao je Obama
Video igre u kojima se primjenjuje nasilje sve su češće meta kritika. Predsjednik Barak Obama odlučio je da zaobiđe Kongres i po hitnom postupku sprovede u djelo 23 izvršne akcije za koje će biti zadužen Centar za kontrolu bolesti a koje se tiču proučavanja uzroka nasilnog ponašanja.
Na meti analize biće nasilni mediji poput filmova, televizije i video igara.
„Kongres bi trebalo da finansira istraživanje posljedica koje nasilne igre imaju na mlade ljude”, kazao je Obama, koji traži od Kongreasa 10 miliona dolara za ovo istraživanje.
Kratkoročan porast agresije „nije isključivo povezan za kompjutreske igre”
U javnosti se sve glasnije tvrdi da igre djecu čine lijenim, neposlušnim i sklonim ubilačkom nasilju. Adam Lanza, koji je prošlog decembra ubio 27 osoba u Konektikatu je navodno bio opsjednut nasilnim igrama, a Andreas Brejvik je izjavio na sudu da je za svoj masakr vježbao igrajući Call of Duty.
Call of Duty
Pozitivni efekti
Ali to što nasilne igre ponekad dovode u vezu sa stvarnim nasiljem, ne znači da ga one i izazivaju. Studija iz 2011. je pokazala da muškarci koji upražnjavaju ovu vrstu razbibrige imaju manju aktivnost u oblastima mozga povezanim sa kontrolom emocija i agresivnim ponašanjem.
A kratkoročan porast agresije „nije isključivo povezan za kompjutreske igre”, kaže psiholog Von Bel sa Kraljevskog koledža u Londonu u nedavnom članku koji je napisao za Gardijan.
U laboratoriji dr Bavelir nedavno su proučavani efekti akcionih igrica takozvanih „pucačina iz prvog lica”
„Televizija, čak i nasilje u vijestima, imaju sličan uticaj”.
Novija istraživanja pokazala su da video igre imaju čak i pozitivne efekte na mozak. Naučnici znaju još od 1980-ih da igranje video igara - čak i na kratko - može da poboljša vrijeme reagovanja i koordinaciju između ruke i oka.
A najnovija studija, koju je sprovela kognitivna naučnica dr Dafni Bavelir sa Univerziteta Ročester, kaže da igranje može da poboljša i vizuelnu oštrinu.
Njene studije su mjerile efekte igara na razne vrste kognitivnih funkcija uključujući učenje, pažnju, istovremeno obavljanje više zadataka, obrađivanje podataka i donošenje odluka.
Pucačina iz prvog lica
U laboratoriji dr Bavelir nedavno su proučavani efekti akcionih igrica takozvanih „pucačina iz prvog lica” (First Person Shooter / FPS). Ona je primijetila da osoba koja redovno igra FPS igrice ima bolji vid iz dva razloga: igrači su „sposobni da razlikuju detalje i da primjete različite nivoe sive”.
Ipak, prekomerno igranje - kao i gledanje TV-a - može da proizvede nezdrav životni stil
Ovo drugo je naročito važno jer može da vas spase od saobraćajnog udesa po maglovitoj noći.
Iz prvog lica: Counter Strike
Kako bi bila sigurna da vatreni igrači nisu imali ove sposobnosti na početku, Bavelirova je neigrače stavila na strogi režim igranja igrica i izmjerila njihove rekacije prije i poslije. Čak i među zakletim neigračima mala doza igranja je ostavila pozitivne efekte.
"Posmatrali smo uticaj igara na vizuelnu sposobnost osjetljivosti na kontraste i primijetili smo efekte koji djeluju i do dvije godine”, kazala je Bavelirova u intervjuu za NPR.
Igrice za medicinske probleme
Ove pozitivne posljedice navele su profesorku da sa svojim timom osmisli igre specifične za pojedine medicinske probleme. Oni trenutno rade na igrama za „pacijente sa slabim vidom koje će uticati na njihov mozak da bolje vidi”.
Ipak, prekomerno igranje - kao i gledanje TV-a - može da proizvede nezdrav životni stil i ponekad dovede do gojaznosti i drugih problema vezanih za fizičku neaktivnost.
Psiholog Bel zaključuje u Gardijanu: "Presuda na osnovu obimnog naučnog istraživanja na ovu temu ne glasi da su video igre nova zloslutna prijetnja društvu već da će nam pretjerivanje u bilo čemu napraviti problem”.
Galerija
( Vijesti online )