Vladine mjere štednje: Neko da stegne kaiš, a neko prima po 2.990 eura

Vladinim zahtjevom da pet regulatornih agencija i Centralna banka (CBCG) usklade politiku zarada i ostalih troškova da bi se prilagodile mjerama štednje na državnom nivou nijesu obuhvaćeni Agencija za civilno vazduhoplovstvo i Fond za zaštitu depozita (FZD) koji su u javnosti prepoznati kao dvije institucije sa visokim primanjima. “Vijesti” čekaju odgovore iz Ministarstva finansija na pitanja da li mjere štednje treba da važe i za njih i hoće li ih eventualno naknadno obuhvatiti.

Politiku zarada i ostalih troškova na državni nivo moraju svesti Agencija za lijekove, Regulatorna agencija za energetiku, Komisija za hartije od vrijednosti, Agencija za nadzor osguranja i Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

U tim agencijama su plate čelnim ljudima od preko 1.000 do 1.960 eura, koliko ima predsjedavajući Odbora RAE Dragutin Martinović.

Vladinim mjerama je predviđeno smanjenje plata menadžmentima regulatornih agencija, koje su zakonom proglašene nezavisnim, i preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo.

Preporučeno je da predsjednici borda primaju jednu prosječnu zaradu u državi (posljednja je 478 eura), članovi borda 50 odsto prosječne plate, a izvršni direktori dvije prosječne zarade.

Agencija o kojoj Skupština nema informacija

Agencija za civilno vazduhoplovstvo dominantno se finansira novcem iz međunarodnih izvora i jedini je regulator na tržištu o čijem radu Skupština nema informacija. Nema dostupnih javnih podataka koliko ta institicija ima zaposlenih i koliko iznosi prosječna plata.

Vlada je osnovala Agenciju 2009. godine kao samostalno tijelo koje za svoj rad odgovara Ministarstvu saobraćaja i pomorstava i Vladi kojoj podnosi godišnji izvještaj o radu uz mišljenje ministarstva. Agencijom rukovodi direktor i Savjet.

Prema posljednjim podacima sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa, direktor Agencije Dragan Đurović prijavio je mjesečnu zaradu od 2.990 eura, bez minulog rada. Bivši predsjednik Savjeta Branimir Gvozdenović do preuzimanja funkcije ministra tirizma i održivog razvoja primao je u toj agenciji 1.123 eura.

U Fondu prosječna plata preko 1.300 eura

Fond za zaštitu depozita koji je pod ingerencijom CBCG, prema posljednjem finansijskom izvještaju za 2011. godinu, imao je prosječnu neto platu od 1.325 eura, dok je plata u bruto iznosu bila 2.214 eura. Prema tom dokumetu u Fondu je bilo zaposleno šest ljudi, dok su tri člana Upravnog odbora za isti period imala 36.467 eura u bruto iznosu, odnosno po 12.155 eura (bruto) po osnovu naknada za članstvo u tom tijelu koje je održalo 11 sjednica.

Predsjednik parlamentarnog Odbora ze ekonomiju, budžet i finansije Aleksandar Damjanović smatra da bi trebalo razmisliti o izmjeni Zakona o vazdušnom saobraćaju da bi se mjere štednje proširile i na Agenciju za civilno vazduhoplovstvo.

“Nema razloga da bilo koji regulator ima povlašćeni položaj u odnosu na ostale, a pošto racionalizacija važi i za CBCG onda bi i Fond za zaštitu depozita morao biti u sistemu racionalizacije budući da je podređen vrhovnoj monetarnoj instituciji”, ocijenio je Damjanović.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se po hitnom postupku odlučivati o izmjenama zakona kojima se reguliše rad regulatornih agencija da bi se definisalo da višak prihoda ide državnom budžetu i izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje će izazvati smanjenje plata zbog povećanja poreza, biće održana 28. januara.

Damjanović je kazao da ako bude postojala volja većine, izmjene zakona koji reguliše rad Agencija za civilno vazduhoplovstvo mogu se pokrenuti na redovnom zasjedanju u martu.

Odbor za ekonomiju i Ministarstvo finansija nakon 20. januara, kada regulatorima ističe rok za dostavljanje novih finansijskih planova, treba da utvrde šta su uradili kada je u pitanju korigovanja plata i ostalih troškova, što je preduslov za izmjenu njihovih finansijskih planova. Vladinim preporukama definisano je da se zarade zaposlenih usklade sa platama državnih službenika i namještenika, da plate deficitarnog kadra utvrde posebnim aktom. Polazeći od ukupnih ekonomskih okolnosti treba i da se utvrdi smanjenje diskrecionih rashoda (službena putovanja, reprezentacije, telefonske usluge...) i to kroz donošenje posebnog akta, kako je to uređeno za državnu upravu.

Regulatori još nijesu smanjili troškove

Pomoćnik direktora Agencije za lijekove Željka Bešović je odgovorila “Vijestima” da oni nijesu dobili konkretne preporuke od nadležnih institucija na koji način je neophodno sprovesti mjere koje su predložene zaključkom Vlade, a koje treba da usvoji Skupština.

“Agencija će poštovati sve preporuke i obaveze koje se tiču korekcije rashoda, kao što je to uradila i prethodne godine kada su plate prema Vladinoj preporuci smanjene za sedam odsto. O korigovanom finansijskom planu možemo reći više tek kada se on usvoji na Skupštini”, kazala je Bešović.

Ona je dodala da su se u prethodnom periodu ponašali racionalno i da su “suficit samo koristili za razvoj Agencije , a ne za uvećanje zarada zaposlenih”. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović rekao je da nijesu još korigovali zarade zaposlenih i menadžmenta i druge rashodne stavke, ali da će to uraditi do roka koji ih na to obavezuje.

On, prema posljednjoj prijavi Komisiji, ima mjesečnu platu od 1.531 euro. Iz Regulatorne agencije za energetiku (RAE) umjesto odogvora na pitanje da li su korigovali zarade shodno zahtjevu Vlade i druge stavke na rashodnoj strani, nije odgovoreno, već je objašnjeno da su su sve rekli u obavljenom saopštenju u kome se navodi da će postupiti u skladu sa preporukama Skupštine.

Krizne mjere i za opštinske funkcionere, EPCG, Aerodrome...

Damjanović je ocijenio da sprovođenje mjera štednje nema smisla ako se ostane kod regulatornih agencija. “Mjerama štednje moraju da se obuhvate lokalne samouprave, javna preduzeća i privredna društva u kojima država ima većinsko vlasništvo jer bi se došlo do značajnih ušteda.

To su bili zahtjevi SNP-a koji su usvojeni u formi zaključaka uz budžet za ovu godinu i na njima ćemo istrajati”, kazao je Damjanović, navodeći da bi između ostalog mjere štednje trebalo spovesti u Elektroprivredi, Montenegro erlajnzu, Aerodromima, javnom preduzeću Morsko dobro...

( Marija Mirjačić )