Zimi u Baru gotovo da nema kulturnih događaja

Ime i prezime kulturnih dešavanja u drevnom gradu pod Rumijom je Barski ljetopis, manifestacija koja već četvrt vijeka svako barsko ljeto oboji serijom kvalitetnih programa na scenama od Dvorca kralja Nikole do Starog grada. U anketi “Vijesti”, barski umjetnici i javni poslenici uglavnom su iskazali isti stav - da vrijeme između dva ljeta na kulturnom planu u ovom gradu nimalo ne prati sezonske standarde.

“Kulturni život van sezone bi se mogao nazvati prilično skromnim. S vremena na vrijeme se pojave zanimljivi sadržaji, promocije nekih knjiga, ali, s obzirom na nepostojanje većeg broja institucija kulture, mislim da je to objektivna slika stanja, pogotovo što kod ljudi mlađe populacije i pored toga što su otvoreni fakulteti u Baru, nema pomaka u sadržinskom smislu kada je kulturni život u pitanju”, kazao je predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske, mr Ivan Jovović, publicista.

Akademski slikar mr Relja Dedeić navodi da je van sezone “oskudan kulturni život, skoro da ništa ne postoji i ne dešava se osim izložbi u galeriji i par sitnih događaja za grad”.

“Sve to ne može nadomjestiti rupu od tih sedam-osam mjeseci. Jako je malo izložbi, prezentacija drugih vidova umjetnosti, nemamo ni pozorišta ni bioskop, ni u kafeima i lokalima se bukvalno ništa ne dešava”, kaže istaknuti pripadnik mlađe generacije crnogorskih slikara.

Direktor JP Kulturni centar Bar Ćazim Nikezić, kaže da se “naravno uvijek može više i bolje”, ali i da kultura, kao i svi drugi segmenti života, dijeli današnju situaciju. Nikezić naglašava da je u 2012. Kulturni centar već realizovao preko 200 programa aktivnosti, te da je Bar zahvaljujći stalnim ulaganjima Opštine jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti dobrom kulturnom infrastrukturom.

“Lokalna samouprava je kao osnivač do danas ispoštovala svoje budžetske obaveze prema Kulturnom centru za 2012, jer, u suprotnom, bez te pomoći ne bismo mogli realizovati planirane programe. Pored toga, raspolažemo svojim resursima na osnovu kojih ostvarujemo trećinu prihoda što je omogućilo da se svi planirani programi nesmetano održe. Upravo zahvaljući tome, JP KCB je prepoznat kao institucija u kojoj programi traju tokom cijele godine”, kazao je Nikezić, dodajući da je KCB pored “Barskog ljetopisa“ organizator još jednog prestižnog festivala - dječijeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu “Susreti pod Starom maslinom“. Ističući dobru saradnju sa civilnim sektorom, te da KCB pomaže sve manifestacije koje organizuje nevladin sektor, Nikezić je ukazao i da je osnovna programska ideja da svaki mjesec bude posvećen nekom segmentu kulture, “sve u cilju valorizacije vrijednosti kulture, jer se to pokazalo kao dobra praksa”.

"Kulturna ponuda nije potrebna samo turistima, potrebnija je i domicilnom stanovništvu, jer u Baru svaki kulturni program ima svoju izgrađenu publiku", kazao je Nikezić

“Zalažemo se za strategiju bez nadgornjavanja u kulturi, za razmjenu dobrih programa, apsolutno nevažno odakle dolaze. Kulturna ponuda nije potrebna samo turistima, potrebnija je i domicilnom stanovništvu, jer u Baru svaki kulturni program ima svoju izgrađenu publiku i zato težimo da dokažemo da kultura nije sezonski posao, bilo da stvaramo, kreiramo ili razmjenjujemo programe”, zaključio je Nikezić.

"Kulturna provincija zimi"

Na drugoj strani, književnik i kolumnista “Vijesti“ Milan Vujović ističe da je Bar uz Podgoricu najbolji grad za život u Crnoj Gori, ali, “zimi je kulturna provincija“.

“Bude organizovana poneka promocija knjiga u sali Dvorca kralja Nikole ili izložba u gradskoj galeriji i to je sve. Ne pamtim kad smo posljednji put ovdje gledali kvalitetnu pozorišnu predstavu iz Podgorice, Beograda, Sarajeva ili Zagreba, u zimskim mjesecima nema čak ni onih “tezgaroških“, sa dva-tri glumca”, naglašava Vujović.

Publicista i novinar Željko Milović kaže da se “već godinama, da ne kažem decenijama” kulturni život u Baru se mjeri od jednog do drugog “Barskog ljetopisa”.

“Iako rukovodstvo JP KCB ističe u svojim proglasima da 'Barski ljetopis traje čitave godine', to u stvarnosti nije tako jer se kulturne aktivnosti od septembra do jula mogu svesti na popunjavanje prostora - i po kvalitetu i kvantitetu ponude i po finansijama koje se troše u ovu svrhu. Najvažnije 'vanljetopisne' kulturne aktivnosti takođe su dio zvanične opštinsko/državne kulturne ponude - Festival pod Starom maslinom namijenjen djeci, Internacionalni TV festival koji je samo lociran u Baru, a od koga Barani ne vide ama baš ništa jer je getoiziran u hotelu 'Princess', prilično redovne mjesečne izložbe u gradskoj galeriji i književne večeri, koncerti klasične muzike u muzičkoj školi, polugodišnje ili kvartalno Matica crnogorska predstavi svoja izdanja, kvalitetne pozorišne predstave se prikazuju za Dan Bara, a kasnije se mogu na pola prstiju jedne ruke izbrojati”, ukazuje Milović. On dodaje da su ostala kulturna dešavanja “plod angažovanja entuzijasta pojedinaca ili češće nevladinog sektora”, koji zavisno od svojih afiniteta ili programskih načela i sredstava kojim raspolažu organizuju gostovanja pisaca, koncerte u klubovima ili kafićima, rijetko i na velikoj sceni, likovne izložbe u malim privatnim galerijama ili pak prigodne programe povodom važnih datuma.

“Valja istaći da se u svim ovim slučajevima i tokom Ljetopisa i van njega radi uglavnom o tzv. mainstream kulturi, a da ono što nije opšteprihvaćeno kao model ukusa i ponašanja, nema nikakav prolaz u kulturnoj ponudi Bara. O subkulturi da i ne govorimo”, zaključuje Milović.

Koncept koji treba mijenjati

Svoj sud kritički intonira i Jovanka Ljubenko-Matunović, vlasnica galerije “Vega“ koja napominje da u “dinamičnom gradu kao što je Bar“ koncept kulture treba promijeniti.

“Sezonski dio treba prevesti na cijelu godinu, što podrazumijeva maksimalnu pofesionalizaciju u smislu nuđenja standarda u kulturi, jer su u zadnje vrijeme vidjivi amaterski sadržaji koji nijesu prava ponuda za grad koji stremi da bude središte i privrednog i duhovnog života. Centar za kulturu trebalo bi da preoblikuje maksimalno sadržaj u godišnju ponudu, da se na drugi način iskoriste Dom kulture, Muzej, Stari grad, čitaonice a pogotovo one u Starom Baru i Virpazaru, da se u centru grada prevrednuju prostori arheoloških nalaza”, ističer vlasnica galerije “Vega“. Ona je dodala da bi kulturna ponuda u Baru trebalo da ima jednogodišnji radni kalendar dan za danom, “a nikako samo sezonsku manifestaciju ovog ili onog sadržaja, pogotovo zbog hiljada đaka i studenata“.

Galerija

( Radomir Petrić )