Samopregled spasava život: Sve o dobroćudnim bolestima dojki

Bolesti dojke veoma su česte i mogu biti zastrašujuće, a opet prilično benigne. U dobroćudne bolesti spadaju: bolna dojka, ciste, fibrocistična bolest dojke (FC bolest dojke), dobroćudne vezivne kvržice (fibromi), mastopatija (fibrocistična mastopatija), iscjedak iz bradavice i infekcija (upala) dojke.

Zloćudne bolesti dojke obuhvataju nekoliko vrsta raka dojke, ali se ovom temom sada nećemo baviti. O dobroćudnim bolestima dojki priča doktorka Zorica Merdović.

BOLNA DOJKA

“Žene vrlo često osjećaju bol u dojkama (mastalgiju) ili osjetljivost dojki prije menstruacionog ciklusa. Ovo se dešava zbog hormonskih promjena koje dovode do menstruacije. U većini slučajeva bol u dojkama nije znak raka dojke, iako se kod nekih žena bol u jednoj dojci mora istražiti jer može značiti rak dojke. Ponekad, bol izazivaju i ciste u dojci. Neki sastojci u hrani ili piću (na primjer, metilksantini iz kafe) smatraju se odgovornim za bol u dojkama.

Kod većine žena bol u dojkama najčešće nije jak i nestaje sam od sebe nakon nekoliko mjeseci ili godina. Kad se otkrije uzrok bolova u dojkama, posebno kada se isključi prisutnost raka u dojci kao uzrok bolova, ženama se može preporučiti neko od dostupnih prirodnih sredstava koja sprečavaju ili umanjuju bolove. Ovdje valja napomenuti da svaki bol u dojci ili dojkama treba istražiti, dakle, žene koje osjećaju bol treba da se jave ljekaru”, kaže dr Merdović.

MASTOPATIJA

Mastopatija je dobroćudna promjena u dojkama i smatra se najčešćom promjenom kod zdravih žena. Ona obuhvata široku lepezu promjena u dojkama. Ovaj naziv za ljekare objašnjava skup različitih poremećaja, koji su nanjčešće kod žene praćeni bolnim, ponekad natečenim dojkama posebno predmenstrualno, ili u određenim ciklusima kod žena u menopauzi ili nakon operacije materice i jajnika. Smatra se da su uzrok ovih promjena hormonske oscilacije ženskih polnih hormona i stresa.

Naime, stresom koji ima uticaja, objašnjava se činjenica da u jednom ciklusu kod žene postoje bolovi i otečenost dojki predmenstrualno, a u drugima nema tegoba s dojkama. Kod manjeg broja žena prethodno navedene tegobe prisutne su u cijelom ciklusu a objašnjavaju se pretjeranim stresom, uzimanjem veće količine kafe i pušenjem. Mastopatija može biti na ultrazvučnom pregledu dojki izražena samo proširenjem mliječnih kanalića (duktektazija) ili cistama u dojkama (cistična mastopatija), ali i prisutnošću dobroćudnih tumora (fibroma ili fibroadenoma)”, objašnjava ljekarka.

CISTE U DOJKAMA

“Ciste su šupljine u dojkama ispunjene tečnošću koja može biti prozirna, mliječna, krvava ili smeđe boje. Ciste se ponekad mogu napipati, posebno ako su smještene blizu površine kože ili su veće od 1 cm. U dubljim slojevima dojki, posebno kod većih (voluminoznijih) dojki najčešće ih nije moguće napipati. Uzrok cista je nepoznat, iako izvjesnu ulogu može imati povreda. Ciste se mogu napipati kao kvržice, tvrde ili meke. Mogu nastati naglo, u bilo kom dijelu dojke, a najčešće ne daju nikakve simptome. Ipak, ciste ponekad uzrokuju bol u dojci. Za otklanjanje bola u dojci, posebno kod većih cista, ljekar može tankom iglom isprazniti tečnost iz ciste. Tečnost se šalje u laboratoriju na citološki pregled mikroskopom. Liječnik pregleda boju i količinu tečnosti i zapaža je li cista nestala nakon što je ispražnjena. Ukoliko je tečnost krvava, smeđa ili mutna i ukoliko se ponovo pojavi nakon ispražnjavanja nakon 12 nedjelja, cista se hirurški odstranjuje budući da je, mada rijetko, moguć razvoj raka dojke zbog ovog problema”, objašnjava naša sagovornica.

FIBROCISTIČNA BOLEST DOJKI

“Fibrocistična bolest dojke je česta promjena kod koje se zajedno pojavljuju bol, ciste i dobroćudne, najčešće vezivne ili vezivno žljezdane, kvržice u dojci. Iako se naziva bolešću, ovo i nije prava bolest dojke jer većina žena u dojkama ima izvjestan broj kvržica, posebno u gornjem spoljašnjem kvadrantu dojki. Poput bola i cista u dojci, ovakva vrsta kvrgavosti dojki je jako česta. Većina žena s cistama dojke nemaju povećani rizik od dobijanja raka dojki”, kaže ljekarka.

VEZIVNE KVRŽICE DOJKI

“Vezivne kvržice dojki (fibroadenomi) su male, dobroćudne, solidne - tvrde kvržice u dojkama koje su građene od vezivnog i žljezdanog tkiva koje u potpunosti nalikuje normalnom tkivu dojke, dakle nije promijenjeno u smislu atipije (nenormalnog izgleda ćelije, jezgra, citoplazme ćelijei ćelijskih elemenata). Ove kvržice su česte kod mladih žena, posebno tinejdžerki. Kvržice su pomične prema okolini, jasno opipljivih ivica koje se mogu dobro osjetiti prilikom samopregleda dojki. One se mogu pipati kao male, glatke kuglice. Tvrde su poput gume, jer sadrže kolagen (čvrstu bjelančevinu vezivnog tkiva koja se nalazi u hrskavici, kostima, tetivama i koži)”, kaže dr Merdović.

ISCJEDAK IZ BRADAVICE

“Tekući iscjedak iz bradavice ne mora uvijek biti patološki. Rak dojke se pronalazi u manje od 10 % žena koje imaju iscjedak iz bradavice. Međutim, svaki iscjedak iz bradavice treba da pregleda ljekar. Mliječni iscjedak viđamo kod žena još nekoliko mjeseci ili godina nakon porođaja. Ukoliko postoji mliječni ili proziran iscjedak iz bradavice kod žene koja nije nedavno rodila ili uopšte nije rodila tada treba tražiti uzrok u mogućem hormonskom poremećaju. Krvavi iscjedak najčešće je izazvan malom dobroćudnom izraslinom u mliječnom kanaliću (intraduktalni papilom). Neke od ovih izraslina mogu se napipati u dojci, a drugima se mjesto može otkriti radiološkom pretragom (galaktografijom) kojom se uz pomoć kontrastnog sredstva mamografijom može otkriti eventualna lokalizaciju papiloma (tumora) u mliječnom kanaliću dojke”, objašnjava dr Merdović.

INFEKCIJA I APSCES DOJKE

“Infekcije dojke (mastitisi) su rijetke, osim u periodu nakon porođaja zbog naviranja veće količine mlijeka koja se stvara u mliječnim žlijezdama. Ukoliko nema adekvatnog ispražnjavanja dojke (dijete nije na grudima, mliječni kanalići su suženi ili zbog nekog drugog razloga), dolazi do začepljenja mliječnih kanalića mlijekom, što uzrokuje upalu dijela ili cijele dojke.

Inficirana dojka je obično crvena, natečena, vruće kože i bolna. Liječi se masiranjem, hladnim oblozima i antibioticima. Apsces dojke, koji se još rjeđe javlja, je nakupina gnoja u dojci. Apsces se može javiti ukoliko se ne liječi upala dojke. On se liječi antibioticima i nerijetko hirurškim rezom uz dreniranje (omogućavanje oticanja gnoja i „čišćenja“) upalnog sadržaja u dojci.

Ponekad i rak dojke može kao prvi simptom imati izgled dojke kao da je upaljena i kod takve vrste raka dojke najčešće se ne pipa čvor u dojci zbog otečenosti dijela ili cijele dojke”, upozorava naša sagovornica.

1. Pregled grudi

Ljekar fizički ispituje kvržice na grudima i provjerava druga problematična područja na dojkama. Pitanja koja možete očekivati od ljekara uključuju: kada ste prvi put primijetili kvržicu, da li se njena veličina promijenila, imate li bilo kakav bol povezan s kvržicom, imate li iscjedak iz bradavice i kako vaš menstrualni ciklus utiče na kvržicu. Međutim, ljekar ne može preko kliničkog pregleda dojke zaključiti je li kvržica na grudima cista ili nešto gore, tako da će vam trebati ultrazvuk ili punkcija ili oboje. 2. Ultrazvuk dojke

Ultrazvuk dojke može pomoći ljekaru kako bi utvrdio da li je kvržica u grudima ispunjena tečnošću ili je čvrsta. Dok ljekar obavlja ultrazvuk čini to na temelju određenih karakteristika koje vidi tokom snimanja. Tečnošću ispunjena područja obično ukazuju na ciste na dojkama. Čvrsta masa koja se pojavljuje najvjerovatnije je fibroadenom, ali takođe može biti karcinom dojke.

Ako ljekar može lako osjetiti kvržicu na grudima, može preskočiti ultrazvuk i umjesto toga obaviti punkciju. 3. Punkcija

Tokom ovog postupka, ljekar unosi tanku iglu u kvržicu na dojci i pokušava povući (aspirirati) tečnost. Ako tečnost izlazi, a kvržica na grudima nestaje, ljekar može postaviti odmah dijagnozu ciste. Ako nema krvi u tečnosti, ona ne zahtjeva dalja testiranja ili liječenja nakon aspiriranja. Ako je tečnost krvava, laboratorija će je možda testirati. Nedostatak tečnosti ili kvržica na dojci koja ne nestaje nakon aspiracije sugeriše da je kvržica, ili barem dio nje, čvrsta, nakon toga se uzorak ćelija može prikupiti i poslati na analizu kako bi provjerili prisutnost raka (punkcija/biopsija).

( Jovana Majić )