Miranović: Hiperprodukcija studenata je bila nužna zbog novca

Rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović kazao je da se ne osjeća odgovornim zbog stanja na Pravnom fakultetu, jer nijedan problem u toj jedinici nije stvorio.

“Da li sam, kao rektor i kao član Upravljačkog tijela, vukao poteze koji su išli ka otklanjanju nepravilnosti, ima ko da sudi”, kazao je Miranović.

On je u razgovoru za “Vijesti”, međutim, rekao da Pravni nije jedini koji kuburi sa problemima, ali da drugi o tome mudro ćute i stvari rješavaju “unutar kuće”.

Nakon što je novi saziv Upravnog odbora Univerziteta krenuo sa radom, mnoge nepravilnosti izašle su na vidjelo. Zašto Vi nijeste ranije ukazali na probleme na Pravnom fakultetu - u vrijeme mandata Mujovića i Rašovića? Smatrate li da ste odgovorni za stanje na Pravnom, ali i drugim fakultetima?

Ovdje se polazi od pretpostavke da se desilo samo ono što je objavljeno u medijima i da one institucije koje 'mudro' ćute i svoje probleme ne iznose javno, da ih zapravo i nemaju... To je pogrešna percepcija. U konkretnom slučaju Pravnog, sam fakultet se nije mogao izboriti sa situacijom, nezavisno od pojedinca koji bi bio na njegovom čelu. Zato je Upravni odbor mehanizme za rješavanje problema izmjestio sa Pravnog fakulteta na Upravljačko tijelo.

Zašto?

Problemi su izneseni u javnost u namjeri da se pridobije podrška javnog mnjenja za malo oštrije poteze u pokušaju prevazilaženja postojećeg stanja. Jer, odluke koje je kasnije donosilo Upravljačko tijelo nijesu bile nimalo popularne, ali su sve donosene u najboljoj namjeri da se pomogne Pravnom fakultetu. Nijedan problem nijesam stvorio na Pravnom fakultetu, a da li sam, ili ne, kao rektor i kao član Upravljačkog tijela vukao poteze koji su išli ka otklanjanju nepravilnosti, ima ko da sudi.

Problem na UCG su i nejednaka primanja. Naročito između fakulteta koji imaju veliki broj samofinansirajućih studenata i onih koji ih gotovo nemaju. Na koji način smatrate da bi takvo stanje moglo biti riješeno i profesorske plate ujednačene?

Ne smatram da plate treba da budu jednake, već da svako bude plaćen srazmjerno svom radu. Svakom univerzitetu, pa i državnom, u interesu je da u svojim redovima ima pojedince i timove koji su u stanju da Univerzitetu kroz razne projekte donesu novac. Pa makar taj projekat bio i osnivanje studija dovoljno atraktivnih da privuku studente. Naravno da ti istraživači i profesori treba da primaju više od ostalih.

Ovdje je samo pitanje mjere i kritike koje su bile upućivane da su razlike u platama nesrazmjerne uloženom radu. Upravo je ovaj novi način raspodjele sredstava unutar UCG zamišljen tako da svi dobijaju zaradu koja odgovara obimu posla. Kako se zarade ne sastoje samo od nastave, već i od projekata i usluga na tržištu, moramo pronaći način da svi budu stimulisani i plaćeni u skladu sa poslom koji obavljaju.

Budžet za Univerzitet ove godine dodatno je smanjen - na koje će fakultete tonajviše uticati, da li će UCG moći da iz 2013. izađe bez dugovanja i hoće li biti ugroženo funkcionisanje univerzitetskih jedinica?

Kao i prethodnih godina, smanjenje budžeta najviše će pogoditi fakultete koji imaju najmanje sopstvenih prihoda i koji se oslanjaju samo na sredstva iz državnog budžeta, koji ne pokriva ni materijalne, ni troškove isplate zarada zaposlenima. Ipak, nadamo se da ćemo, uz novi način preraspodjele sredstava unutar Univerziteta, uspjeti da stabilizujemo postojeće stanje.

Na koji način smatrate da se fakulteti mogu izvući iz situacije koju donosi smanjenje budžeta i da li najavljeno centralizovano trošenje novca na UCG može biti rješenje?

Najprije se moramo potruditi da racionalizujemo svoje poslovanje i svedemo troškove na minimum. Smatram da će novi način raspodjele sredstava, koji predviđa obavezu fakulteta da sami djelimično snose troškove zarada zaposlenih u skladu sa svojim prihodima, nekako nadomjestiti smanjenje sredstava koja dobijamo od države.

Takođe, sva sredstva će se od sada registrovati na UCG, koji je jedno pravno lice i prosljeđivati fakultetima u skladu sa njihovim potrebama i finansijskim planom. Vidjećemo da li će nam ovaj novi mehanizam poboljšati finansijsku situaciju, ja sam uvjeren da hoće.

Hiperprodukcija studenata je bila nužna zbog novca

Na koji način, prema Vašem mišljenju, treba da bude riješen problem hiperprodukcije kadrova pravnika i ekonomista i broj studenata uskladi sa potrebama tržišta rada?

Više sam puta naglašavao da država treba da preispita svoje potrebe za određenim obrazovnim profilima i da od državnog Univerziteta traži da poštuje takve zahtjeve. Mislim da je situaciju dodatno otežalo smanjenje budžeta proteklih godina, jer su fakulteti, između ostalog, bili prinuđeni i da upisuju veći broj studenata i tako nadomjeste nedostatak sredstava.

Od Univerziteta se istovremeno traži da smanjuje broj upisanih i prihode od školarina i da od tih istih smanjenih prihoda pokrije sve veći minus u budžetu. To je kontradiktorno. Mislim da su fakulteti, za koje vlada veliko interesovanje, popularni svuda u regionu i taj trend će se mijenjati.

Takođe, moramo da vodimo računa i o konkurenciji i da naše studente zadržimo na državnom Univerzitetu. Zato su naše školarine iste već osam osam godina i jedne su od najnižih u okruženju.

Rang-lista često nije pravi odraz kvaliteta obrazovanja

Kuda ide visoko obrazovanje u Crnoj Gori? Gdje vidite izlaz i pomjeranje sa dna rang-liste fakulteta na kojoj se nalazi državni univerzitet?

Vrijeme krupnih reformi obrazovnog procesa polako prolazi, i sada se moramo fokusirati na poboljšanje istraživačke komponente našeg Univerziteta. Svi parametri govore da smo vodeća institucija visokog obrazovanja u zemlji.

Rang-liste koje pominjete, uglavnom, pažnju posvećuju našoj vidljivosti u međunarodnoj akademskoj zajednici i često nisu odraz stvarnog stanja kvaliteta obrazovanja koje nudimo.

Dakle, u narednom periodu moramo se više posvetiti istraživanju i naučnom radu. Brojni projekti koje realizujemo na Univerzitetu pomažu nam da nastavni porces i istraživački rad podignemo na veći nivo.

Univerzitet je, na primjer, počeo sa uvođenjem programa cjeloživotnog učenja, evropskog trenda koji tek treba da zaživi kod nas. U brojnim projektima imamo ulogu inicijatora novih pravaca u procesima dinamičnog društvenog razvoja, što treba i da bude naša uloga.

Galerija

( Milica Novaković )