Radikalne grupe u Crnoj Gori: Najizraženiji su džihadisti i tekfirdžije

Crna Gora je Evropsku policijsku službu (Europol) obavijestila o prisustvu nekoliko radikalnih grupa, među kojima su najizraženiji džihadisti i tekfirdžije, ističe se u godišnjem izvještaju Europola "Situacija sa terorizmom i trendovi u Evropi".

"Na 'tekfirdžije' se gleda kao na jako rigidne u interpretaciji osnovnih islamskih postulata i izvode religijske obrede prema striktnim šerijatskim pravilima. Oni šire različite propagandne materijale internetom, ali nisu stvarna teroristička prijetnja. Isto se odnosi i na džihadističku grupu u zemlji iako neki njeni članovi, posebno povratnici sa stranih ratišta, posjeduju znanja i vještine koje se mogu iskoristiti u terorističke svrhe", naveo je Europol. Takođe se napominje i da se umjerene grupe suprotstavljaju nasilnim metodama i traže odmak od radikalnih elemenata.

Europol je 20. juna objavio godišnji izvještaj Situacija s terorizmom i trendovi (European Union Terrorism Situation and Trend Report 2018) u kojem je naglasio da "teroristička prijetnja u Evropskoj uniji (EU) ostaje na visokom nivou", iako se tzv. Islamska država u Iraku i Siriji urušila.

"Iako se broj žrtava terorističkih napada tokom 2017. godine smanjio, broj napada na evropskom tlu nije. Broj džihadistički inspiriranih napada se više nego udvostručio", naglasili su iz Europola.

Izvršna direktorica Europola Ketrin De Bole je saopštila da "ne treba posebno naglašavati kako će podrška zemljama članicama EU-a u borbi protiv terorizma ostati prioritet Europola".

"U borbi protiv terorizma nužno je imati optimalnu razmjenu informacija i precizne podatke", navela je ona.

Dimitris Avramopulos, evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i građanstvo, saopćio je da će "terorizam nastaviti biti prijetnja svijetu, Evropi, našim građanima, našoj sigurnosti i načinu života i u budućnosti".

"Prošle godine, dok se broj džihadistički inspiriranih napada povećavao, povećao se i naš broj preventivnih akcija, a najmanje 11 napada je spriječeno", kazao je Avramopulos.

Julian King, evropski komesar za bezbjednosna pitanja unije, naveo je da se moraju ojačati zajednički napori kako bi se teroristima oduzela sredstva - oružje, eksploziv i financijska sredstva. "Moramo se nastaviti boriti protiv radikalizacije i svih oblika nasilnog ekstremizma", rekao je King.

Povratak 'džihadista' na Zapadni Balkan

Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, u izvještaju Europola se navodi da je "zbog sukoba iz prošlosti između zapadnobalkanskih zemalja velika količina naoružanja dostupna na tom tržištu".

Mađarska je iznijela i svoje podatke prema kojima se oko hiljadu pojedinaca pridružilo Islamskoj državi od 2014. do 2016. godine i da se očekuje njihov povratak nazad koji organizuju kriminalne grupe uključene u ilegalnu migraciju.

Druge zemlje su navele da se preko "Balkanske rute" militanti Islamske države sad vraćaju ili pokušavaju vratiti u svoje zemlje iz Sirije i Iraka.

U posebnom dijelu izvještaja o Zapadnom Balkanu, koji je sačinjen na osnovu "otvorenih izvora", navodi se da nije zabilježen nijedan džihadistički teroristički napad tokom 2017. godine.

Što se tiče Kosova, izvještava se da je smanjen broj džihadističkih propagandnih aktivnosti. U izvještaju Europola se navodi da su na Kosovu zabrinuti zbog mogućnosti povratka boraca sa stranih ratišta, a vlasti su ukupno evidentirale 54 osumnjičena za učestvovanje u terorističkim aktivnostima u Iraku i Siriji.

Što se tiče hapšenja, na Kosovu su ona primarno sprovedena zbog sumnje da su te osobe učestvovale u propagandnim aktivnostima.

"Članovi albanske, bošnjačke i romske manjinske zajednice predominantno su među osumnjičenima za pripadnost džihadističkim grupama u Srbiji. Ova zemlje je također izvijestila da su zabilježene propagandne aktivnosti tokom 2017., bilo kroz osobne kontakte u neformalnim religijskim grupama, bilo tokom nekih neformalnih religijskih okupljanja, putem interneta ili društvenih mreža. Cilj ovih propagandnih aktivnosti je radikalizacija i vrbovanje novih članova terorističkih organizacija. Najviše se tako pristupalo ženama, kao i članovima romske populacije", navodi se u izvještaju Europola.

"Supruge radikalnih islamista su, otkriveno je, bile vrlo aktivne u vrbovanju drugih žena", naglasili su iz Europola.

Što se tiče Srbije, Europol navodi i da tokom 2017. godine nije zabilježen nijedan novi odlazak iz Srbije na strana ratišta.

"Bosna i Hercegovina je navela da je do decembra 2017. godine oko 300 osoba otputovalo iz zemlje u Irak i Siriju. S 31. decembrom 2017. oko 107 ih je i dalje bilo u Siriji, od čega 61 muškarac i 46 žena. Vjeruje se da se do tog datuma 41 osoba vratila u BiH i da je 71 poginula. Tokom 2017. godine zabilježen je samo jedan (neuspjeli) pokušaj pojedinačnog odlaska iz BiH u područje sukoba", navodi se u izvještaju Europola.

Dalje se navodi da postoji malo izvještaja iz BiH koji indiciraju da ekstremističke grupe sklone nasilju imaju organizovanu mrežu u zemlji te da postoje dokazi da unutar ekstremističkih grupe postoje frakcije koje imaju različita religijska i ideološka uvjerenja što stvara mogućnost za interne nesuglasice.

( Radio Slobodna Evropa )