Evo kako da zdravo tamnite na suncu
Za postizanje savršene osunčane puti potrebno je kožu dobro pripremiti kako bi mogla potamnjeti bez opekotina. A treba i ‘razotkriti’ neke tvrdnje za koje smo mislili da su istinite
Prvi korak za postizanje toliko željene preplanulosti i zaštite kože od štetnog djelovanja UV zraka je odgovarajuća prehrana. Naime, za postizanje savršene osunčane puti potrebno je kožu dobro pripremiti kako bi mogla potamnjeti bez opeklina. Za pospješivanje tamnjenja i postizanje što ljepše i ravnomjernije preplanulosti najbolji saveznici su povrće i voće žute, narandžaste i tamnozelene boje jer sadrže beta-karoten – supstancu koja podstiče stvaranje melanina koji nam daje željenu tamnu boju, ali nas u isto vrijeme štiti od sunca. Među namirnicama koje obiluju beta-karotenom na prvom mjestu je šargarepa, ali dobri izvori su i: peršun, crvena paprika, rukola, bosiljak, paradajz, mango, dinja, kajsije, lubenice, brokula i tikva.
No, naš organizam ne može u potpunosti asimilirati beta-karoten ako istovremeno ne unesemo i masti, stoga je za postizanje željenog rezultata vrlo važno salate od voća i povrća začinjati maslinovim uljem ili orasima i drugim orašastim plodovima koji sadrže dovoljno masnoća.
Zašto je bitan vitamin A?
Osim toga, na jelovniku treba da bude što više namirnica bogatih vitaminom A, koji pomaže obnavljanju kože, poput mlijeka, svježe tune, liganja i jaja te antioksidansima koji služe kao prirodna zaštita od štetnog djelovanja sunčevih zraka, usporavaju procese starenja i dehidraciju ćelija.
Zašto je važan vitamin E?
Jedan od najsnažnijih prirodnih antioksidansa, vitamin E, prisutan je u velikoj količini u avokadu, žumancetu, soji, paradajzu, menti, bosiljku i maslinovom ulju, dok antioksidativnim flavonoidima obiluju sve vrste voća i povrća intenzivnih boja.
Zašto je neophodan C vitamin?
Nužan je i vitamin C, koji takođe ima antioksidativno djelovanje, jača prirodni odbrambeni sistem kože te pospješuje sintezu kolagena. On nam je ljeti zaista nadohvat ruke jer ga ima u svim vrstama voća i povrća, a naročito su njime bogati agrumi, kivi, jagode, papaja i peršun. To što većinu vremena možda i provodite u vodi ne znači da ste sigurni od štetnih sunčevih zraka.
Osam predrasuda koje treba znati
Pogrešno je mišljenje da je preplanula koža sinonim dobrog zdravlja: tamna boja zapravo je odgovor kože na sunce i njena je svrha sprečavanje mogućih oštećenja kože uzrokovanih daljnjim izlaganjem suncu.
Pogrešno je mišljenje da preplanulost pruža zaštitu od ultraljubičastih zraka. Zaštita koju pruža otprilike je jednaka onoj koja se postiže upotrebom kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom 4 ili 5, što nije dovoljno, posebno u prvim danima boravka na suncu.
Pogrešno je mišljenje da nije moguće izgorjeti za oblačnog vremena. Upravo suprotno: tokom oblačnih dana zračenje je intenzivnije. Takođe treba imati na umu da ni suncobran ne štiti od štetnog djelovanja sunčevih zraka.
Pogrešno je mišljenje da, ako ne osjećate vrućinu na koži, ne možete izgorjeti. Eriteme i opekline ne uzrokuju infracrvene zrake koje proizvode toplinu, nego “hladne” ultraljubičaste zrake.
Pogrešno je mišljenje da se u vodi ne može izgorjeti: zaštita koju pruža voda je minimalna, a lomljenje zraka na njenoj površini može nadražiti oči.
Pogrešno je mišljenje da kreme za sunčanje pružaju zaštitu neograničeno vrijeme: one samo kratkoročno smanjuju rizik od oštećenja kože.
Pogrešno je mišljenje da je dugotrajno izlaganje suncu potrebno kako bi se povećala proizvodnja vitamina D: dovoljno je 10 do 20 minuta boravka na suncu dnevno kako bi se u organizmu stvorila potrebna količina tog vitamina nužnog za čvrstoću kostiju. Pogrešno je mišljenje da se eritemi i opekotine mogu izbjeći ako se povremeno nakratko prekine sunčanje: male pauze i kratki boravci ispod suncobrana nisu dovoljni da bi se koža uspjela oporaviti od traume izazvane jakim suncem.
I očima treba zaštita
Mnogi za vrijeme sunčanja ne razmišljaju o očima, ali i njih je važno zaštititi. Kvalitetne naočare za sunčanje koje štite od UV-zračenja su imperativ. Bilo bi dobro i da na glavi imate šešir sa širim obodom. Nekvalitetne naočari bez UV zaštite mogle bi vas skupo koštati, a zdravlje ipak treba da bude na prvom mjestu.
Najintenzivnije štetno zračenje je u vremenu od 11 do 16 sati. Zato u to vrijeme treba izbjegavati izlaganje suncu. Koliko god bile jake zaštitne kreme, od nekih štetnih uticaja u ovih pet sati tokom dana neće vas zaštititi. Jedina je zaštita da u tom vremenu u potpunosti izbjegavate sunčanje.
( Vijesti online )