Dedović: O članstvu u NATO-u odlučiti dvotrećinskom većinom u Skupštini
Dedović je naveo da veliki broj građana smatra da je članstvo u Alijansi isključivo u interesu vladajuće i bogate elite
Crnogorski poslanici moraće ove godine da preuzmu odgovornost i da u parlamentu dvotrećinskom većinom odluče o članstvu države u NATO-u, rekao je izvršni direktor Alfa centra Aleksandar Dedović.
Dedović je kazao da je, zbog činjenice da se procenat podrške javnosti za ulazak Crne Gore u Alijansu godinama ne mijenja, referendum najbolji i najviše demokratičan način, kojim bi građani odlučili o tom pitanju.
”Međutim, imajući u vidu veliku izlaznost na parlamentarim izborima u oktobru, koji su na taj način ipak pokazali interes, a potom ostvarujući pravo i obavezu odabrali sastav Skupštine i na taj način im povjerili da u njihovo ime donose sve važne odluke od značaja”, rekao je Dedović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, 2013. biće godina velikih ispita za poslanike.
„Poslanici će morati da preuzmu odgovornost i dvotrećinskom većinom da donesu, konačnu odluku po pitanju članstva u Alijansi. Naravno, treba biti strpljiv, raditi posvećeno na ispunjenju standarda i kriterijuma i nadati se pozivu za članstvo”, precizirao je Dedović.
Komentarišući nisku podršku građana učlanjenju u NATO, Dedović je ocijenio da je osnovni razlog njihova nezainteresovanost za tu oblast, a iz toga proizilazi neiformisanost nabijena predrasudama o tom savezu.
„Naravno, prisutne emocije iz veoma bliske 1999. godine kod jedne i strah od gubljenja tek stečenog suvereniteta kod druge velike grupe ljudi, razlozi su koji se sasvim normalno trebaju prihvatati i o kojima se treba razgovarati na svim nivoima“, dodao je on.
Dedović je naveo da veliki broj građana smatra da je članstvo u Alijansi isključivo u interesu vladajuće i bogate elite.
„Ignorisanje postojanja širokog sloja građana može jedino produbiti jaz i povećati animozitet prema članstvu u NATO, a uništavanje životne sredine, učešće vojnika u mirovnim misijama, povećan broj terorističkih napada, uništen turizam i slično,koji se najviše pominju, na neki način već apsolvirani i demistifikovani“, rekao je on.
Dedović je kazao da još nije poznato kada i gdje će se održati sljedeći Samit Sjeverno-atlantskog saveza.
„Tačno je da su godišnji Samiti NATO-a prilika i mjesto donošenja krupnih strateških odluka, ali je važno naglasiti da se poziv za punopravno članstvo novoj članici može uputiti i mimo Samita kada zemlje članice to odluče“, pojasnio je on.
Govoreći o Komunikacionoj strategiji Vlade za NATO integracije, Dedović je kazao da je to jedan u nizu dokumenata koji se donose i koji, kad se pročitaju, sasvim logično izgledaju.
Prema njegovim riječima, strategija, nažalost, od samog usvajanja uopšte nije usklađena sa realnom situacijom i prilagođena mogućnostima i kapacitetima, kao i specifičnostima Crne Gore.
On smatra da su troškovi članstva u Alijansi prihvatljivi i ostvarivi, iako je budžet Ministarstva odbrane svake godine sve redukovaniji
„Ono što me posebno brine da ne postoji, ili se makar za sada ne uočava, namjera da se ona promijeni i prilagodi interesovanjima prosječnog crnogorskog građanina. Mnogo je ipak važniji način kako se sprovodi ova strategija i kako se značaj članstva Crne Gore u NATO-u želi približiti našoj javnosti“, kazao je Dedović.
On je ocijenio da je očigledno da dosadašnji predlozi, kadrovska i ostala rješenja ne donose neki vidljiv napredak. „Nametnute i fingirane Spiking /Speaking/ ture, kao i ostali nerealno skupi projekti i aktivnosti uz šampanjac i u tamnim odijelima ne donose neki primjetan uspjeh, tako da podrška članstvu uglavnom ostaje na prilično skromnom nivou“, rekao je Dedović.
On je rekao da je sada nemoguće utvrditi tačan iznos novca koji bi Crna Gora izdvajala kada bi ušla u NATO.
„Kao jedan od razloga protiv članstva često se moglo i čuti mišljenje da je to u svakom slučaju skupo za naš ionako poluprazan budžet“, rekao je Dedović.
Prema njegovim riječima, svaka država shodno visini bruto društvenog proizvoda i broju stanovnika izdvaja na godišnjem nivou proračunati iznos novca za učešće u Savezu.
Dedović je pojasnio da momentalne procjene stručnjaka, govore da se radi o iznosu od 300 hiljada EUR, što je, kako je kazao, najblaži scenario, do 700 hiljada EUR.
„Finansijski menadžment u NATO je konstruisan tako da potpuna kontrola rashoda počiva na državama koje flnansiraju definisane aktivnosti i pitanje je konsezusa među njima“, rekao je Dedović.
On smatra da su troškovi članstva u Alijansi prihvatljivi i ostvarivi, iako je budžet Ministarstva odbrane svake godine sve redukovaniji.
„Na kraju, izdvajajući novac u ovu svrhu, dvadesetostruko se štedi na razvijanju sopstvenih sistema odbrane na kopnu, vazduhu i moru, jer ćemo jednostavno koristiti razrađene sisteme odbrane partnerskih zemalja članica“, zaključio je Dedović.
Galerija
( Mina )