Predsjednik Kipra odbija stranu pomoć uslovljenu privatizacijom
Predsjednik Kipra je danas izjavio da će odbiti svaki zahtjev međunarodnih povjerilaca za prodaju državnih preduzeća u zamjenu za njihovu pomoć Kipru da se izvuče iz finansijske krize
Nacrt sporazuma o pomoći povjerilaca - Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, nalaže Kipru da razmotri privatizaciju ako se državni dug procijeni kao neodrživ.
Predsjednik Dimitris Hristofias je rekao da neće pristati na privatizaciju jer ga na takav stav obavezuju i njegova stranka AKEL koja ima komunističke korijene, i program Vlade. Hristofjas je nagovijestio da će, ako povjerioci budu insistirali na uključivanju privatizacije u dogovor o pomoći, takav sporazum morati da sačeka sljedeću vladu.
Kipar ima predsjednički sistem, a Hristofias na izborima 17. februara neće tražiti reizbor. "Nadam se da od nas neće tražiti privatizaciju državnih preduzeća jer, ako to urade - a želim da ovo bude savršeno jasno - ja nemam namjeru da to prihvatim", rekao je on.
Procenjuje se da je kiparskim bankama koje su ogromne gubitke nagomilale jer su kupile državne obveznice prezadužene Grčke, potrebno do 10 milijardi eura finansijske pomoći.
To je više od polovine vrijednosti kiparske privrede i previše za Vladu. Po procjeni Centralne banke Kipra, iznos potrebne pomoći u odnosu na bruto-domaći proizvod (BDP) bio bi jedan od najvećih u ekonomskoj istoriji svijeta: veći je bio samo paket pomoći Indoneziji 1997. godine.
Ako bi Vlada Kipra svih 10 milijardi eura potrošila za banke i još 1,5 milijardi eura za nužno pokrivanje državnog deficita tokom četvorogodišnjeg trajanja pomoći bankama, javni dug bi porastao na 140 odsto BDP.
Kiparske vlasti tvrde da su potrebe banaka znatno manje od 10 milijardi eura.
Podatak o potrebama banaka se očekuje polovinom januara, kada međunarodna investiciona firma PIMKO (PIMCO) i revizorska kuća Dilojt (Deloitte) završe pregled knjiga povjerilaca.
Partneri Kipra u zoni eura će o sporazumu o pomoći odlučiti 21. januara. Vlada kaže da će imati dovoljno novca do marta, kada se nada prvoj tranši iz paketa pomoći ako sporazum bude potpisan.
Nova vlada stupa na dužnost 1. marta. Predviđa se da ekonomija Kipra, jedna od tri najmanje u zoni eura, ove godine bude u recesiji od 3,5 odsto, dok se očekuje da stopa nezaposlenosti dostigne 13,7 odsto.
( Beta )