CDT: Donijeti zakon o izbornoj administraciji
CDT je danas predstavio rješenja za uspostavljanje nezavisne institucije, navodeći da je izborna administracija samo jedan od problema koji se mora riješiti prije izbora
Centar za demokratsku traziciju (CDT) pozvao je političke partije da pokrenu hitan dijalog o novom rješenju za stvaranje nezavisne institucije Državne izborne komisije (DIK) i donošenju zakona o izbornoj administraciji kojim bi se uredio rad ključnog organa za sprovođenje izbora.
Iz te nevladine organizacije (NVO) smatraju da je krajnji momenat da partije ostave po strani "svoje političke strategije i taktike" i da se konačno okrenu onome što je nesumnjivi interes crnogorskog društva - stvaranje boljeg okvira za fer izbore.
CDT je danas predstavio rješenja za uspostavljanje nezavisne institucije, navodeći da je izborna administracija samo jedan od problema koji se mora riješiti prije izbora.
"Ako uzmemo u obzir da treba pripremiti donošenje novog zakona koji zahtijeva kvalifikovanu većinu, usvojiti nove podzakonske akte, raspisati konkurse za nove članove, obezbijediti potrebne resurse za rad institucije i ostaviti joj makar 12 mjeseci za pripremu izbornog procesa i uhodavanje – jasno je da se sa ovim procesom mora krenuti odmah", poručili su iz CDT-a.
Navodi se da je aktuelna DIK-a u posljednjem izbornom ciklusu u nekim oblastima rada pravila korake naprijed, ali su "koraci nazad bili znatno veći".
"Nedostatku transparentnosti, upitnoj nezavisnosti, jasnoj politizovanosti i neizgrađenim kapacitetima DIK je pridodala i donošenje odluka čija je etičnost, ali i zakonitost, u najmanju ruku problematična", smatraju u toj NVO.
Navodi se sutuacija opozicija ne glasa za opozicione prijedloge u trenutku kad ima većinu u sastavu komisije, već bojkotuje sjednice. "Onda su predstavnici vladajućih stranki na to odgovorili tako što su uveli pravilo da se ne odlučuje većinom proširenog nego stalnog sastava, što je suprotno pravilima i procedurama".
"Slikovit je i primjer i da je DIK-a prihvatala izjave od notara da su birači glasali, iako se njihovi potpisi ne nalaze u štampanom izvodu iz biračkog spiska koji se popunjava na biračkom mjestu", kažu iz CDT-a.
Ocjenjuje se da nezavisnost ne postoji i u toj oblasti DIK zadovoljava samo 21 odsto kriterijuma koji su zasnovani na međunarodnim standardima.
"DIK nije nezavisna – niti od političkih partija, niti od izvršne i zakonodavne vlasti. Većina njenih članova se imenuje na prijedlog političkih partija, nakon svakih sprovedenih izbora, a članovi DIK su i visoki funkcioneri Vlade i Skupštine Crne Gore", navode iz CDT-a.
Kako se ocjenjuje, kriterijumi i procedura za izbor predsjednika DIK-e ne pružaju garancije stručnosti i političke nepristrasnosti izabranog lica.
"Način izbora, trajanja mandata i način razrješenja ne garantuju postojanost i stabilnost ove institucije, i ne štite njene članove od arbitrarnih smjena. Ovo DIK čini institucijom koja je potpuno kontrolisana od politike", kaže se u analizi CDT-a.
Navodi se da kapaciteti DIK-e tek grade i u tom segmentu ova institucija ispunjava 28 odsto kriterijuma.
"Kada je u pitanju informisanje DIK zadovoljava 40 odsto indikatora, a u pogledu transparentnosti oko 45% kriterijuma", navode iz CDT-a.
IZ te NVO smatraju da bi Zakon o izbornoj administraciji doprinio ozbiljnijem tretiranju DIK-e i umnogome pojednostavio primjenu sadašnjih odredbi.
"DIK-a treba da bude sastavljena od članova koji zadovoljavaju strogo postavljene uslove stručnosti i političke nepristrasnosti. Broj članova treba značajno redukovati – dovoljno je 5-7 članova stalnog sastava (uključujući i predsjednika) uz odgovarajuću tehničku službu", ocjenjuju iz te NVO.
CDT smatra da bi trebalo promijeniti i način izbora članova DIK-e.
"Po ugledu na Sudski ili Tužilački savjet moglo bi se formirati tijelo koje bi biralo članove DIK-e i OIK-a ili bi ih birao nadležni skupštinski odbor, uz uvođenje kvalifikovane većine za izbor, kako bi se spriječila dominiacija jedne političke opcije", ocjenjuju u CDT-u.
Kandidati za članove DIK-e trebalo bi da imaju diplomu fakulteta društvenih nauka, najmanje deset godina radnog iskustva u struci, kao i dobro poznavanje izbornog sistema.
Ističe se da kandidati ne smiju biti članovi niti aktivisti političke partije, kao ni osobe koje su u posljednjih pet godina bile članovi organa političke partije ili kandidat na listi političke partije.
Ocjenjuje se da bi trebalo preciznije regulisati djelokrug i ovlašćenja DIK-e i OIK-a. "Na ovaj način bi se izbjegle situacije koje su sada česte, a mogu se svesti na princip – za ono što nije dobro urađeno niko nije odgovoran".
"Pod pretpostavkom da redovni parlamentari izbori budu zakazani za oktobar 2020. godine nova DIK bi najkasnije morala početi sa radom oktobra 2019. godine", smatra CDT.
( MINA )