Od porodične građevine stare 170 godina napravili hotel

Porodica Neković obnovila je svoju porodičnu kuću - kulu staru 170 godina, i napravila hotelski kompleks priznatiji i kao Gusinjska kula. Nekovići su se iz Slovenije, u koju su odselili 1987. godine, vratili da žive u Gusinje.

Jedan od dva brata, Edin Neković, priča za „Vijesti“ kako je sve počelo.

"Godinama je kula predstavljala kulturno-istorijski spomenik Gusinja i veoma smo zadovoljni što kula i nakon rekonstrukcije nije izgubila ništa od autentične arhiktekture"

"Iz Gusinja je najprije moj otac prije 63 godine odselio za Vojvodinu, u Savino Selo, tamo je živio četiri godine, a onda se vratio u Gusinje, i tom prilikom oženio. Nakon toga, moji roditelji su se 1960. godine preselili u Podgoricu, gdje sam se rodio ja, moj brat i sestre, a 1987. godine smo svi porodično otišli za Sloveniju. Tamo smo ja i brat Samir stvorili porodice. Nas dvojica smo krenuli za Ameriku 1997. godine. Tamo smo radili do 2004. godine i ponovo se vratili porodicama u Sloveniju", kaže Edin i dodaje da su tada odlučili da nešto urade sa svojom rodnom kućom u Gusinju.

Neković je "Vijestima“ ispričao da su kulu polovinom 19. vijeka gradili najbolji neimari iz Makedonije, da se radilo o specifičnim materijalima i tehnikama, te da je izgradnja trajala četiri godine.

"Neimari su bili iz Debra, koji se nalazi na granici Makedonije i Albanije, i bili su poznati u to vrijeme kao zidari ovakvih kula. Ćoškovi, sami uglovi kule čine ploče klesanog kamena koji je tada donesen iz Hercegovine, dok je ostali kamen vađen iz rijeke Grnčar blizu Gusinja i tadašnjih kamenoloma, ako ih je imalo. Naravno, u zidovima kule nema cementa, već se tada za zidanje koristilo bjelance kokošjeg jaja, pomiješano sa pijeskom i vodom i to je bila veoma tvrda mješavina, kao danas cement. U to vrijeme nije mogao svako imati kulu, a nakon četiri godine izgradnje, kula je useljena. Prvi sprat je služio kao magacin, dok su ostali spratovi bili namijenjeni gostima, prizemlje i dva sprata i na vrhu je bila puškarnica", priča Neković.

Prije rekonstrukcije bilo je predloga da se kula sruši, ali je Edin zajedno sa majkom i bratom pristupio obnovi, vođen željom da se vrati u rodni kraj.

Pretpostavlja se da na teritoriji plavske opštine ima oko četrdeset kula, koje svojom specifičnom arhitekturom predstavljaju značajno kulturno blago tog područja

"Nijesmo mogli da je srušimo. Bilo je greota. Kulu je gradio naš čukunđed Hadži Mazo Balić. Godinama je predstavljala kulturno-istorijski spomenik Gusinja i veoma smo zadovoljni što kula i nakon rekonstrukcije nije izgubila ništa od autentične arhiktekture. Ipak, sa spoljašnje strane su morali da se ugrade betonski potporni stubovi, jer je to bio jedini način da ostanu neizmijenjeni. Osim toga, kula nije pretrpjela velike promjene u spoljašnjem izgledu, a stubovi su naknadno odrađeni i uklopljeni u kamene zidine. Rekonstruisali smo i enterijer, pa smo otvorili hotel-restoran", kazao je Neković.

Danas je kula prava atrakcija za brojne turiste iz Crne Gore i inostranstva, a Nekovići planiraju proširenje smještajnih kapaciteta.

Brojni pečalbari iz Gusinja po nekoliko puta godišnje posjećuju svoje rodno mjesto i sve više njih se odlučuje da sagradi kuće u zavičaju

"Danas kula posjeduje salu za svadbe koja se nalazi uz kulu, restoran, kuhinju, imamo 24 kreveta, a na proljeće ćemo izgraditi još šest soba u sklopu kompleksa sa kupatilima. Širenjem smještajnih kapaciteta povećaće se ukupna perspektiva turizma u Gusinju. U restoranu nudimo tradicionalnu hranu od namirnica koje kupujemo kod lokalnog stanovništva. Stranci vole našu kuhinju i oduševljeni su pijaćom vodom. Gosti su nam Česi, Slovaci, Njemci, Švajcarci, Englezi, Holanđani... Veoma dobra stvar je što i Rusi u posljednje vrijeme dolaze. Kazali su mi da su baš došli da vide Plav i Gusinje. Kada ih pitam da li su zadovoljni mjestom i onim što ono sadrži, njihov odgovor je: 'Vi živite u raju na zemlji, ako ima gdje raja, to je Gusinje i vi ni sami nijeste svjesni toga', u čemu se i ja slažem“, kazao je Neković, dodajući da je definitivno „perspektiva ovog kraja proizvodnja zdrave hrane i turizam“.

Nekada služile za odbranu

Pretpostavlja se da na teritoriji plavske opštine ima oko četrdeset kula, koje svojom specifičnom arhitekturom predstavljaju značajno kulturno blago tog područja.

Osim što su služile za stanovanje, kule su korišćene i za odbranu od napadača, u te svrhe korišćen je posljednji sprat, gdje su se obično nalazile puškarnice.

Poznata je Kula Redžepagića u Plavu koja je zaštićena kao kulturno-istorijski spomenik.

Brojni pečalbari iz Gusinja po nekoliko puta godišnje posjećuju svoje rodno mjesto i sve više njih se odlučuje da sagradi kuće u zavičaju.

Galerija

( Amil Ibrahimagić )