Za spas KAP-a iz džepa građana do 230 miliona
Đukanović otkrio da će najveći trošak pokušaja da se još jednom pomogne gigantu ponovo pasti na teret poreskih obveznika
Podrška države Kombinatu aluminijuma u narednih šest godina mogla bi iznositi i 230 miliona eura, pokazuje računica na osnovu izjave premijera Mila Đukanovića u emisiji “Živa istina” u petak.
Đukanović je najavio da će do kraja januara vjerovatno biti riješeno pitanje izbora novog investitora za KAP, kao i da će Vlada platiti kredite za koje je garantovala, što iznosi 102 miliona eura bez kamata, kao i godišnje subvencije za struju od devet miliona eura narednih šest godina, što iznosi još 54 miliona eura.
Đukanović je rekao i da ostaje da se riješi pitanje plaćanja duga za struju koji sada iznosi 60 miliona eura, kao i da se broj zaposlenih smanji na 500, što znači da bi višak bio oko 700 radnika.
Prema kolektivnom ugovoru, otpremnine za radnike koji su višak iznose od 18.000 do 40.000 eura.
Kada je u 2010. godini 670 radnika napustilo KAP socijalni program je koštao 25 miliona eura, od čega je Vlada platila pet a ruski CEAC 20 miliona. Novi socijalni program, prema nezvaničnim procjenama, mogao bi da košta od 17 do 20 miliona, a potencijalni Vladini partneri turski Tosijeli holding i njemačka HGL grupa nijesu spremni da ih plate. Kada se sve sabere “spašavanje KAP-a” bi Vladu koštalo najmanje 156 miliona, a realno i 230 miliona eura.
Tri ponude
Do sada su iz Vlade rokovi za rješavanje ovog problema više puta pomjerani, ali dugovi KAP-a koji se mjesecima konstatno gomilaju ne daju više prostora da se sa investitorima pregovara unedogled. Trenutno se, prema Đukanovićevim riječima, razmatraju ponude turskog Toščelika, njemačke HGL grupe, ali i ruske En plus grupe koja je krajem 2005. godine privatizovala KAP.
"Razmatramo ponudu koju je Toščelik dao. Za proizvodnju od 50.000 oni planiraju da broj radnika svedu na podnošljiv nivo od 500. U tom kontekstu, spremni su da razmotre reaktiviranje Fabrike glinice u KAP-u, što bi uključilo proizvodnju u Rudnicima boksita do određenog nivoa. Sve to spremni su da urade pri ponudi da za 84 megavata po času plaćaju otprilike 27,5 eura po megavatu”, izjavio je preksinoć Đukanović.
Imajući u vidu da su u ovom trenutku realni troškovi KAP-a po megavat času električne energije oko 40-ak eura to bi, prema njegovim riječima, značilo “maksimum devet miliona eura” novih subvencija za potencijalnog turskog investitora.
“Izvjesno je da potencijalni turski investitor nudi da riješi izlazak ruskog partnera iz KAP-a, plati cijenu koja je nuđena za to. Drugo, on očekuje da država snosi dugove KAP-a za koje je garantovala, a koji su otprilike oko 102 miliona eura. Treće, on najavljuje da bi u roku od šest godina uložio u otvaranje rudnika na Maoču i izgradnju termoelektrane snage 500 Mwh, koja bi bila završena za šest godina. Taj novi projekat rudnika i TE obezbijedili bi zapošljavanje novih 550 ljudi”, tvrdi Đukanović i ističe da ekspertske procjene ukazuju da taj “zahvat” nije moguće uraditi ispod cijene “od milijardu dolara”.
On je najavio, takođe, da će Vlada nastaviti pregovore sa njemačkom HGL grupacijom koja još nije dala finalnu ponudu, ali sa Deripaskinom En plus grupom, za koju je otkrio da je, u međuvremenu, iskazala interesovanje o produženju saradnje sa Vladom u KAP-u i Boksitima”.
“Razmatraćemo sve tri ponude”, poručio je Đukanović i najavio da će od En plus grupe tražiti “dopunske garancije”.
Ugovor o isporuci električne energije KAP-u istekao je 1. oktobra, a EPCG posredstvom Privrednog suda u svakom trenutku može blokirati račun KAP-a zbog neplaćenih 1,1 milion eura prema reprogramu dijela obaveza još iz 2009. godine.
Obradović: Nećemo da bude kao u Željezari
Iz Sindikata KAP-a, koji predvodi Sandra Obradović, upozorili su juče Vladu i njene potencijalne partnere da više neće dozvoliti urušavanje standarda radnika KAP-a, gašenje radnih mjesta i fabrika u toj kompaniji, a što je do sada bila praksa.
“Upozoravamo postojeće i buduće vlasnike Kombinata da moraju prvenstveno voditi računa o radnicima. Ako nijesu spremni na to, bolje da ne ulaze, a to povezujemo sa nedavnim iskustvom Toščelika u nikšićkoj Željezari.
U KAP-u smo već imali 'privatizaciju stoljeća', koja se na kraju pretvorila u najveći promašaj”, upozorila je Obradovićeva.
( Milorad Milošević )