Migranti i preko Crne Gore hoće do Evrope: Golgota na putu do Zapada

Prošli smo kroz mnogo zemalja u želji da spasimo svoju djecu. Išli smo kroz Tursku, Grčku, Albaniju i evo nas u Crnoj Gori. Prije tri dana smo pokušali da pređemo u Bosnu, ali su nas na granici njihovi policajci pretukli. Spavali smo u toaletu i vraćeni smo ovdje. Jedino u Crnoj Gori su moja djeca tretirana kao ljudska bića. Ne znamo gdje ćemo dalje”, ispričao je jedan od izbjeglica iz Sirije koji boravi u Sigurnoj kući “Bona Fide” u Pljevljima.

Dolaze iz ratom razorene zemlje, većinom su obrazovani ljudi koji ne žele da ratuju, već spas za sebe i djecu traže u nekoj od evropskih zemalja. Iz nevolje u goru, ulaze pristajući i na nedostojne zahtjeve onih koje pokušavaju da zarade na njihovoj muci. Prihvataju da ih tretiraju i samo kao običnu robu koju valja prošvercovati, pa se zato kasnije često i u zvaničnoj verziji kasnije trafiking zamjenjuje “pristojnijim” opisom krivičnog djela – krijumčarenjem ljudi.

U Sigurnoj kući boravi i tročlana porodica iz Sirije, koja takođe ne uspijeva da pređe crnogorsko-bosansku granicu. Trogodišnja djevojčica na put je krenula sa roditeljima. Otac je bio pilot, a majka je radila u banci. Nakon što su ostali bez svega, odlučili su da napuste svoju državu i krenu na put, pun neizvjesnosti i patnje.

U razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), potvrđuju i oni da su pokušali da pređu granicu, ne navodeći gdje, ali da ih je pretukla bosanska policija, nakon čega su bili prinuđeni da se vrate u Pljevlja.

Planiraju da nastave putovanje, ali zbog teških uslova i brutalnih napada policije teško se odlučuju da ponovo pokušaju.

Na putu za zapadnu Evropu veliki broj migranata prolazi kroz Pljevlja. Za prelazak u BiH, prema nezvaničnim saznanjima, uglavnom koriste dva granična prelaza, na Metaljci i prelaz nedaleko od rudarskog naselja Šula, koji je manje prometan i manje štićen. Većina uspije da ilegalno pređe granicu, ali ima i onih koji preživljavaju pravu golgotu pokušavajući da dođu do Zapada.

Preko granice, noću kroz šume

U proteklih nekoliko mjeseci kroz Centar u Pljevljima prošlo preko 650 migranata. Direktorica Sabina Talović kazala je da u prostorijama Sigurne kuće izbjeglice dobijaju neophodnu pomoć i tu borave dok ne odluče da nastave putovanje.

“ Oni dolaze gladni, umorni, povrijeđeni, sa malom djecom, prljave odjeće, bez ičega. Kod nas imaju kupanje, šišanje, hranu, odjeću, spavanje”, kazala je Talović.

Jedan od migranata sa kojim smo razgovarali rekao je da do Pljevalja dolaze iz Podgorice redovnim autobuskim linijama, ne želeći da saopšte na koji način nastavljaju put prema Bosni, niti ko im je veza za ilegalan prelazak. Kažu da uglavnom noću prelaze granicu na sjeveru Crne Gore, krećući se šumom. Većinom su opremljeni savremenim telefonima, pomoću kojih međusobno komuniciraju i razmjenjuju savjete o mjestima na kojima je najbolje preći granicu.

Zahvaljujući satelitskim snimcima, dobro su upoznati i sa terenom u Pljevljima.

Nekoliko taksista ispričalo je za CIN-CG, da su u početku prevozili migrante kao i sve druge putnike, ali da im je u međuvremenu to policija zabranila, iako, kažu oni, samo rade posao od kojeg žive. Tvrde i da su uslugu prevoza do Metaljke i Šula naplaćivali oko trideset eura, a da imaju saznanja da pojedine grupe to rade i za 200 eura po turi. Sumnjaju i da je u posao ilegalnog prevoza migranata umješana i policija, ne nudeći ni jedan dokaz za svoje tvrdnje.

Polazna tačka - sela blizu granice

Tihi su i ne pričaju ni sa kim. Nose ruksake i samo hodaju naprijed kao da znaju kuda će- tako je susret sa nekoliko migranata prošle godine, doživio Ahmet Aljoši iz sela Donji Kravari, na jednoj od najjužnijih tačaka Crne Gore.

U policijskim dosijeima, to selo, u blizini graničnog prelaza Sukobin, slovi kao jedno od mjesta na koje migranti prvo naiđu nakon što ilegalno pređu granicu između Albanije i Crne Gore na ulcinjskoj teritoriji.

Aljoši kaže da ove godine nije primijetio nijednog migranta. Od njegove kuće u blizini džamije, do granice vode dva seoska putića. U dvorištu ima dva psa koji ne vole nepoznate ljude, a nenamjernik iz susjedne zemlje, ne bi ih mogao zaobići.

„ Ne laju noću. Mislim da su ti ljudi našli druge pravce“, kazao je Aljoši.

Naspram Donjih Kravara, samo nekoliko kilometara udaljena, smještena su živopisna albanska sela Murićani i Dodaj. Za one koji hoće ilegalno preko Ulcinja i Crne Gore i dalje preko Bosne i Hrvatske u zapadnu Evropu, to je uglavnom polazna tačka.

U Albaniji, prihvatilište za migrante nalazi se u Tirani. U Skadru, kako je kazao naš sagovornik iz policije, organizovani su na nekoliko lokacija po periferiji, koje često mijenjaju u strahu od racije sve dok ne dogovore prelazak.

„ To su uglavnom grupe od četiri do pet ljudi. Njihovo je da dođu do magistrale prema Baru, ili da probiju policijski punkt u Vladimirskim Krutama. Tu ih čeka organizovan prevoz do granice sa Bosnom. Uglavnom, nije riječ o malim sumama novca“, tvrdi naš sagovornik.

Kopnenu granicu ilegalno prelaze uglavnom „slobodni strijelci“, dok se veće grupe ljudi organizovano prebacuju preko jezera, nerijetko i preko Bojane, ali i morem. U poslednje vrijeme, tvrde u policiji, omiljeno mjesto za ilegalno probijanje granice je na teritoriji Ostrosa, na pristaništu Skal, do koga se može i kopnenim i vodenim putem.

Crnogorska policija pokušava da vrati migrante Albaniji ukoliko kod njih pronađe dokaz da su prethodno boravili u toj zemlji, poput novca ili sim kartice. Ukoliko ne, nakon saslušanja odvoze ih u prihvatilište u Podgorici.

Naš sagovornik tvrdi da su u posao prebacivanja migranata do granice, umiješani i neki albanski policajci.

„ Sirijac, koga smo uhapsili, pokazao nam je tajno snimljen video, na kome se vidi kako mu albanski policajac uzima sto eura“, tvrdio je on. Aljoši koji je zaposlen u Opštini, kaže da migranti sada izbjegavaju Donje Kravare zbog blizine policije.

„ Oni su do džamije za tri minuta kad im se javi. Kako će pobjeći? Logično je da granicu ilegalno pređu iznad Gornjih Kravara i Postegvaša, gdje je i magistrala blizu”, objašnjava Aljoši.

“Prošle godine, jedan moj komšija vraćao se noću iz Ostrosa sa familijom. Ispred njegovog kombija, odjednom su se isprečila dva džipa albanskih registarskih oznaka. Pitali su ga gdje je Posetgvaš i „zamolili“ ga da se pravi kao da ih nije vidio. To je bio šok za njega i familiju“, ispričao je Aljoši.

Pet puta više migranata nego prošle godine

Šef granične policije Vojislav Dragović kazao je da se u posljednje vrijeme bilježi povećan broj migranata koji prolaze kroz Crnu Goru, ali da taj broj za sada nije zabrinjavajući.

Dragović pojašnjava da migranti u Crnu Goru ulaze najčešće preko nepristupačnih predjela i uglavnom na kopnu, oko graničnog prelaza Božaj, u nekoliko kilometara iznad tog prelaza.

U toku ove godine oko 1500 migranata, prema podacima policije, prošlo je kroz teritoriju Crne Gore.

U prosjeku trenutno, kako kaže, ima oko 20, 30 migranata dnevno, dok su prije godinu dana imali pet ljudi dnevno.

„Migranti nisu prisutni na graničnim prelazima, jer između ostalog naši službenici tu vrše pojačane kontrole. Shodno informacijama koje posjedujemo, pojačali smo prisustvo granične policije u pojasu blizu granice sa Albanijom kod Božaja, u kopnenom dijelu. Oko 70 odsto to područje je uz željezničku prugu”, naveo je on.

Dodao je da je proteklih osam do devet mjeseci povećan broj migranata koji ulaze iz Albanije.

„ Oni Crnu Goru doživljavaju kao tranzitnu, žele da što prije prođu kroz našu zemlju i nastave kretanje preko Bosne i Hercegovine najčešće u zemlje Zapadne Evrope“, naveo je on.

Dragović tvrdi da se crnogorska policija veoma humano odnosi prema migrantima i da nije umiješana u njihove ilegalne prelaske.

Dodaje da će svakako, ukoliko utvrde bilo kakvo nedozvoljeno ponašanje policije, protiv nesavjesnih službenika pokrenuti krivične i disciplinske postupke.

„Policijski službenici se prema migrantima odnose shodno zakonu, a prije svega humano. Nemamo saznanja ni zabilježene situacije da policajci na migrante, kako ste pitali, fizički nasrću na našoj teritoriji, ali ni da učestvuju u njihovom ilegalnom prelasku. Nemamo nikakve pritužbe na ponašanje policajaca, već samo pohvale“, rekao je on.

Dodao je da su i od nekoliko međunarodnih nevladinih organizacija koja prati njihovo kretanje dobili sve pohvale kada je odnos prema migrantima u pitanju.

„Među migrantima je do sada bilo i žena sa bebama i malom djecom i ljudi sa zdravstvenim problemima. Trudimo se da im pomognemo kad god i na koji god način možemo“, tvrdi šef Odsjeka za nadzor državne granice.

Dva slučaja krijumčarenja od početka godine

Dragović kaže da postoji umiješanost kriminalnih grupa u njihovo ilegalno prebacivanje, navodeći da su prema njihovim iskustvima, u najvećem broju, u pitanju državljani onih zemalja iz kojih dolaze i sami migranti ili sa trase kojom se kreću.

„Migranti koji prolaze kroz Tursku, Grčku i Albaniju, u dijelu kojima prolaze, imaju pomagače i iz te zemlje kojom prolaze. Mi smo u nekoliko slučajeva imali i crnogorske državljane u tome i oni su do sada bili lica koja prevoze migrante i ta lica su lišena slobode i procesuirana“, naveo je on.

Naveo je i da još nemamo procesuirane slučajeve trafikinga, ističući da migranti svakako jesu podložna grupacija za izvršenje tih krivičnih djela.

„Čim migrant za pare predaje svoj pasoš u velikom je riziku da postane žrtva trgovine ljudima. Primjere imamo na ruti nezakonitih kretanja migranata Grčka – Makedonija i Makedonija – Srbija, ali mi za sada nemamo tih slučajeva“, tvrdi Dragović.

Imali smo u februaru pokušaj prebacivanja 17 migranata na moru, podsjetio je on.

„Registrovan je i slučaj taksiste iz Bara koji je uspio da migrante prebaci iz Albanije u Crnu Goru, zaobilazeći GP Sukobin, da bi ga naša patrola u dubini teritorije zaustavila i preduzela prema njemu odgovarajuće mjere i postupke u smislu krivične odgovornosti. Bilo je nekoliko lica, migranata, u vozilu, a vozač je priznao izvršenje krivičnog djela i on je lišen slobode i procesuiran “, naveo je Dragović.

Dodaje da su postupci su u toku, te da se oni terete za krivična djela krijumčarenje ljudi.

U ova dva slučaja, dodao je Dragović, utvrđeno je da su migrantima lica koja ih prevoze za prevoz uzimali od 100 do 300 eura.

On dodaje da u proteklo vrijeme nijesmo imali migrante na graničnim prelazima.

„Naše kolege u regionu su imali dosta otkrivanja migranata i na granici koji su bili sakriveni u kamionima i vozilima, dok mi nijesmo imali zabilježenih takvih slučajeva“, kazao je on.

Ocijenio je i da naša policija ima dosta kvalitetan elektronski nadzor granice na Skadarskom jezeru.

„Možemo da vidimo pokrete plovila, povećali smo i broj ljudi koji rade na ovim poslovima. Teško se može desiti da je neko od policajaca, kako ste pitali, uključen u nelegalne radnje u vezi transporta migranata, jer bi morala da bude uključena cijela grupa službenika, jer ih sjedi više na tom mjestu i prati situaciju a i sve se snima. Takva saznanja ne postoje i policija preduzima zakonite mjere i radnje na otkrivanju slučajeva nelegalnog prelaska migranata i vodenim putem“, rekao je Dragović.

Bila je, kako kaže, jedna grupa od desetak migranata koju su spriječili, zahvaljujući elektronskom nadzoru, da uđe preko prevoja blizu Ulcinja.

„Oni su prešli rijeku Bojanu na teritoriji Albanije i kopnenim putem su pokušali da izađu prema prostoru Stegmaš“, naveo je on.

U Vladimirskim krutama imamo patrole koje stalno mijenjaju mjesto, dodao je on.

On negira da su taksistima zabranili da ih voze, ali je istakao da od njih očekuju saradnju u situacijama kada prevoze strane državljane koji idu ka granici.

„ Mi ih ne želimo spriječiti da obavljaju usluge taksi prevoza, ali očekujemo saradnju odnosno da nam jave kad prevoze sumnjiva lica, da bismo mogli da ih iskontrolišemo“, naveo je on.

Na pitanje da li su time otvorili put ljudima da ih voze ilegalno za mnogo veći novac, Dragović odgovara da ne može taksisti niko da zabrani da radi svoj posao, ali da u ovim slučajevima treba da im budu partneri, jer bi trebalo da svi zajedno rade u interesu građana.

Objašnjava i da u 90 odsto slučajeva migranti podnesu zahtjev za azil Direkciji za azil MUP-a, te da su time oni slobodni građani koji mogu slobodno da se kreću dok se rješava njihov zahtjev, pa i voze redovnim autobuskim linijama.

„Mi smo u obavezi da ih, po Sporazumu o readmisiji sa državama regiona, prihvatimo nazad kada podnesu zahtjev za azil i nakon toga izađu iz države, a imamo nekoliko stotina tih lica koji su vraćeni sa granice iz Bosne i Hercegovine“, kazao je Dragović.

Dragović je zaključio da situacija nije alarmantna, ali da je svakako potrebno pratiti situaciju, kako bi se kretanje migranata držalo pod kontrolom.

“ Crna Gora ima poseban plan u slučaju masovnog priliva migranata, a postoji i Operativni tim koji je stavljen u funkciju u tu svrhu i koji prati situaciju u ovoj oblasti”, zaključio je on.

Za migrante adaptiraju napuštenu kasarnu?

Vlada Crne Gore planira da adaptira napuštenu vojnu kasarnu “Krenza” za potrebe smještaja izbjeglica, u slučaju da talas migranata zahvati i našu zemlju.

Ministar unutrašnjih poslova (MUP) Melvudin Nuhodžić trenutno je na konferenciji u Briselu gdje se evropski zvaničnici dogovoraju oko prevazilaženja migrantske krize. Vlada će nakon njegovog povratka, koji se očekuje danas popodne, zakazati pres za novinare kako bi javnost informisala o zaključcima konferencije i šta će učiniti povodom migrantske krize. I. Č. Žica još nije stigla

Hrvatska, Bosna i Srbija su u prošloj godini vratili ukupno 458 migranata u Crnu Gporu, a do aprila ove godine još 36. Crna Gora je tokom prošle godine vratili Srbiji i Kosovu 52 migranta. Do aprila ove godine istim susjedima vraćena je 21 osoba.

Prema podacima Uprave policije, jedino Albanija ne poštuje Sporazum o readmisiji, prema kome svaka zemlja mora da prihvati vraćanje onih migranata koji su došli iz te zemlje i evidentirani su u njoj. Albanija ni u prošloj, ni u ovoj godini nije prihvatila nijednog migranta koji je došao sa njene teritorije.

Dragović je pojasnio da kolege iz Albanije nijesu najbolje razumjele da su sva ta lica došla iz Albanije kod nas i da su po međunarodnim sporazumima u obavezi da ih prihvate.

„ Mislimo da smo uspjeli da se dogovorimo i da bi saradnja po ovom pitanju sa kolegama iz Albanije trebalo da bude bolja u budućnosti“, rekao je on.

Dodao je da je postavljanje bodljikave žice krajnja mjera, a to je opcija za koju ne bismo željeli da bude realizovana.

„To je krajnja varijanta odnosno krajnja mjera, u slučaju kada bi se granice drugih država prema Crnoj Gori zatvorile usljed masovnog priliva migranata. U tom slučaju nadležno tijelo Vlade bi donijelo odluku o tome. Žica još uvijek nije stigla u Crnu Goru, a donacija je već potpisana. Žicu je donirala Vlada Mađarske, da bi je crnogorska policija imala u slučaju da je zaista neophodno njeno postavljanje“, naveo je on.

Za sada nema radikalnih struja

Dragović je rekao i da za sada u Crnoj Gori nema krivičnih djela koje su počinili migranti.

„ Mi od tih lica za sada nemamo narušavanje javnog reda i mira, nema teških krivičnih djela, ali ni bilo što drugo što bi ukazivalo da ima radikalnih struja“, naveo je on.

Šef granične policije kaže da su migranti koji se trenutno nalaze u našoj zemlji iz Maroka, Alžira, Pakistana, Sirije i Irana.

„Znamo da postoji novi talas migranata u Turskoj iz pravca Avganistana i Sirije. Dio njih je u većem obimu prešao u Grčku, jedan dio se kreće prema Makedoniji, drugi prema Albaniji, što znači da će najvjerovatnije jedan broj njih stići i do Crne Gore“, rekao je Dragović

Cjelokupnu situaciju u regionu, pa i do Turske, dodao je, prate kroz saradnju sa graničnim policijama zemalja koje se bore sa izazovom nezakonitih migracija, kao i uz podršku predstavnika međunarodnih organizacija kao što su IOM i UNHCR. Tanka nit između trafikinga i migracija

Šef Kancelarije za borbu protiv trafikinga Zoran Ulamaobjasnio je za CIN-CG da u slučajevima koji su procesuirani u Crnoj Gori nijesu mogli dokazati prisilu, što je osnova za postojanje krivičnog djela trafikinga.

On pojašnjava da migranti obično na dobrovoljnoj bazi ilegalno prelaze granice, pa se zato ne može reći da je to trgovina ljudima.

“Ipak je tanka nit između ilegalnih migracija i trafikinga, pa mi svakako pažljivo pratimo te slučajeve”, kazao je on.

Ulama je ranije naglasio da se posebno prate migranti, jer je u drugim zemljama zabilježeno da čak daju recimo organe kako bi prešli granicu.

( Samir Adrović, Goran Malidžan, Maja Boričić )