Osumnjičeni u slučaju CKB će se ipak braniti sa slobode, Čarapić razočarana

Čarapić: Nevjerovatno da se Vijeće Višeg suda u Podgorici nije bavilo ni jednim navodom žalbe specijalnog tužioca, napisanoj na pet strana

191 pregleda17 komentar(a)
CKB, Foto: Luka Zeković
25.12.2012. 19:56h

Vanraspravno krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je danas žalbu specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala i potvrdilo rješenje sudije za istragu Miroslava Bašovića kojim nije odredio pritvor službenicima Crnogorske komercijalne banke. Prema njegovoj odluci, osumnjičeni će se u nastavku istrage braniti sa slobode.

Specijalno tužilaštvo se žalilo na odluku sudije Bašovića, da pusti osumnjičene bivše i sadašnje članove menadžmenta CKB da se brane sa slobode, smatrajući da su postojali razlozi za određivanje pritvora.

"Procjenjujemo da je pritvor bio nužan, radi sprovođenja radnji bez uticaja na svjedoke koje planiramo da saslušamo. Sudija za istragu je bio nekog drugog mišljenja. Mi smo stranka u postupku i možemo samo da pravnim sredstvima, dakle izjavljivanjem žalbi, utičemo na izmjenu odluke suda", kazala je juče Čarapić.

Sudija za istragu Miroslav Bašović ocijenio je da predlog tužilaštva za određivanje pritvora osumnjičenima u slučaju CKB, ne sadrži nijedan bitni elemenat bića krivičnog djela, niti postoji razlog zbog koga se ne bi branili sa slobode.

Čarapić: Vijeće se nije bavilo nijednim navodom žalbe u slučaju CKB >>>

Bašović je to napisao u rješenju kojim je odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da se Bosi Tatar, Dubravki Pavićević, Jelici Petričević, Veliši Radunoviću i Gorici Vujisić odredi pritvor, pod optužbom da su Crnogorsku komercijalnu banku oštetili za preko 7.000.000 eura.

“Po nalaženju sudije za istragu, činjenični opis uopšte ne sadrži, ne samo sve, nego nijedan bitni elemenat bića krivičnog djela. Iako se radi o fazi postupka kad još nije donijeta ni naredba za sprovođenje istrage, ipak je bilo potrebno, podnoseći predlog za određivanje pritvora, navesti i zakonske elemente iz člana 276 Krivičnog zakonika koji se po mišljenju tužioca mogu primijeniti na konkretni činjenični opis. Tužilac nije naveo nijednu od radnji iz (tog) člana. Drugim riječima, činjenični opis koji je naveo tužilac ne može se podvesti ni pod jednu radnju iz zakonskog određenja bića krivičnog djela”, piše Bašović u rješenju.

Čarapić: Spisak osumnjičenih u slučaju CKB mogao bi uskoro biti duži >>>

Veliša Radunović, Gorica Vujisić, Jelica Petričević, Bose Tatar i Dubravka Pavićević, koja je aktuelna pomoćnica direktora za likvidnost CKB-a, uhapšeni su u noći između četvrtka i petka, po nalogu specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Đurđine-Nine Ivanović, zbog osnovane sumnje da su od 2005. do 2009. godine odobrili šest spornih kredita u iznosu od oko 5,5 miliona eura.

Specijalno tužilaštvo za zloupotrebe ovlašćenja u privredi sumnjiči i bivšu generalnu direktoricu CKB-a Milku Ljumović, koja nije privedena zbog toga što se nalazi na liječenju u Italiji.

Bašović je ranije u obrazloženju napisao da prva stvar sa kojom se suočio jeste pitanje - da li postoji osnovana sumnja, odnosno da li su osumnjičeni osnovano sumnjivi za krivično djelo za koje ih tužilac sumnjiči.

"U ovakvim okolnostima, sudija za istragu nije mogao ispitati predlog tužioca sa stanovišta utvrđivanja postojanja osnovanosti sumnje... Sud, odnosno sudija za istragu, ne mogu preuzimati ulogu tužioca, pa formulisati činjenični opis krivičnog djela na osnovu prethodne analize spisa i onda u odnosu na takav činjenični opis utvrđivati postojanje osniovanosti sumnje”, piše Bašović.

Istražni sudija objašnjava da se u zahtjevu tužilaštva, o radnji izvršenje krivičnog djela govori samo u prvom pasusu obrazloženja: “(Oni su)... mimo internih procedura banke, koje su uređivale način davanja kredita i bankarskih garancija pravnim licima, te bez sredstava obezbjeđenja datih kredita i garancija banke, odobravali kredite nerezidentnim pravnim licima 'Dafin S.A.' Luxembur, 'Cataro Investmens' Luxemburg, te rezidentnim pravnim licima 'Holder Broker Diler' Podgorica, 'Ocean Gold' DOO Podgorica, te na isti način učestovali u davanju garancija banke pravnim licima 'Niksen Čavor' DOO Kotor i 'Acapulco' DOO Podgorica, što je imalo za posljedicu pribavljanje imovinske koristi tim pravnim licima na štetu imovine CKB AD Podgorica u iznosu od preko 7.000.000,00 eura”.

Bašović dalje tvrdi da nije realna ni bojazan tužioca da bi osumnjičeni mogli uticati na svjedoke, jer se ovi terete za djela koja su se odvijala od 2005. do 2009. godine.

"To je isuviše dug period u kojem su se mogli ostvariti svi uticaji, ukoliko je neko smatrao da bilo kakve uticaje treba vršiti. Ako bi se i uzelo da se od ovog perioda nije znalo za ovo krivično djelo, već da se saznalo za njega tek od podnošenja krivičnih prijava, opet je bio dovoljno dug period za eventualno uticanje, s obzirom na to da su krivične prijave krenule od avgusta 2012. godine”, napisao je sudija.

Bašović dalje tvrdi da nije realna ni bojazan tužioca da bi osumnjičeni mogli uticati na svjedoke, jer se ovi terete za djela koja su se odvijala od 2005. do 2009. godine
On je istakao da je i sam tužilac to potvrdio, time što je u zahtjevu konstatovao da osumnjičeni “do sada nijesu imali ni razloga da utiču na svjedoke, već taj razlog upravo imaju sada kada se tek saznalo za ovo krivično djelo”.

"Očito je da tužilac misli da se za 'ovo krivično djelo' saznalo onoga jutra kada su osumnjičeni uhapšeni 21. 12. 2012. godine. Ovakvo rezonovanje tužioca se ne može prihvatiti i mora se uzeti da se za 'ovo krivično djelo' zna makar od pojave krivičnih prijava... Najzad treba reći, možda i kao najjači argument protiv predloženog pritvorskog osnova, da se radi o aktivnostima o kojima postoji dokumentacija koja sve govori i gdje se ništa ne zasniva na iskazima svjedoka.

U takvim okolnostima određivati pritvor osumnjičenima bilo bi apsolutno nepotrebno, a time i nezakonito. Ukoliko tužilac insistira na ovom pritvoru, može pokušati da ga izdejstvuje preko krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici koje vrši kontrolu nad radom sudije za istragu. Pri tome je sasvim irelevantno da li će eventualno pritvor uslijediti nekoliko dana ranije ili kasnije”, piše u rješenju sudije Bašovića.

Koliko ima tačaka stav 1 člana 276?

Bašović u obrazloženju, između ostalog, ističe da se tužilac, u predlogu za pritvor, poziva na član 276 Krivičnog zakona, stav 2 u vezi sa stavom 1, tačka 5, iako on ima samo četiri tačke. To je, kako tvrdi sudija, nejasno. Stav 1 člana 276 Krivičnog zakonika, u vrijeme kada je navodno izvršeno krivično djelo, imao je pet tačaka, a izmjenama 2010. godine jedna je izbrisana pa su ostale četiri.