Zaboravite ruganje i vrijeđanje na poslu, prijetnje otkazima...

Ko smatra da je simpatično i bezazleno imitirati hod kolega, gestove, način govora, ogovarati ili prekidati drugoga dok govori, moraće da promijeni način ponašanja na radnom mjestu. Upravo zbog toga što je to suprotno Pravilniku o ponašanju poslodavaca i zaposlenih o prevenciji i zaštiti od zlostavljanja na radu.

Pravilnik je donijet na osnovu Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja je uredilo način ponašanja na poslu da bi se izbjegao mobing bilo da dolazi od nadređenih ili kolega koji su jednaki na hijerarhijskoj ljestvici.

"Poslodavac i zaposleni dužni su da se ponašaju na način kojim se poštuje dostojanstvo zaposlenih i da nastoje da u dobroj vjeri poštuju pravila ponašanja na radu”, istaknuto je u Pravilniku.

Ljubazno i s poštovanjem do timskog rada

Poslodavac je dužan da obezbijedi radnu okolinu u kojoj će se poslovi obavljati “u atmosferi poštovanja, saradnje, otvorenosti, bezbjednosti i jednakosti”. Obavezan je da razvija svijest kod zaposlenog o potrebi uzajamnog poštovanja, saradnje i timskog rada u izvršavanju radnih zadataka, pruži dobar primjer tako što će se prema svima ponašati ljubazno, sa dostojanstvom i uz dužno poštovanje.

Kako bi radna atmosfera bila pozitivna, preporučeno je da se izbjegavaju ponašanja kao što su neopravdano i namjerno onemogućavanje zaposlenog da iznese svoje mišljenje, neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku, prijetnju i vrijeđanje

U obavezi je da omogući sindikatima da svojim učešćem daju doprinos u osposobljavanju i radu na prevenciji i sprečavanju mobinga. Zaposlenom mora biti omogućeno da iznese svoje mišljenje, stavove i predloge u vezi sa obavljanjem posla, kao i da se njegovo mišljenje sasluša i da zbog toga ne trpi štetne posljedice.

Pravilnikom su precizirane i obaveze zaposlenog koji mora prema kolegama i poslodavcu da se ponaša sa dostojanstvom, poštovanjem i uvažavanjem. Da ličnim primjerom doprinese radnoj okoline u kojoj nema mobinga, kao ni ponašanja koje bi moglo da doprinese mobingu, odnosno da poslove obavlja u atmosferi poštovanja, saradnje, otvorenosti, bezbjednosti i jednakosti.

Dužan je da "svojim učešćem daje doprinos u radu na prevenciji i sprečavanju mobinga”, ali i da prije pokretanja postupka za zaštitu jasno stavi do znanja onome koga želi da prijavi da je njegovo ponašanje neprihvatljivo i da će potražiti zakonsku zaštitu ako takvo ponašanje odmah ne prestane.

Dokazi o mobingu

“Ukoliko pokrene postupak za zaštitu od mobinga u zahtjevu treba da navede podatak o zaposlenom koji se tereti za mobing, kratak opis ponašanja za koje se vjeruje da predstavlja mobing, trajanje i učestalost tog ponašanja, datum kada je posljednji put učinjeno, kao i dokaze kao što su svjedoci, pisana dokumentacija, ljekarski izvještaji, dozvoljeni audio i video zapisi”, navodi se u Pravilniku.

Poslodavac je dužan da obezbijedi radnu okolinu u kojoj će se poslovi obavljati u atmosferi poštovanja i saradnje, a zaposleni ličnim primjerom da doprinese radnoj okoline u kojoj nema mobinga

Kako bi radna atmosfera bila pozitivna, preporučeno je da se izbjegavaju ponašanja kao što su neopravdano i namjerno onemogućavanje zaposlenog da iznese svoje mišljenje, neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku, prijetnju i vrijeđanje. Zaposleni se ne smije uznemiravati telefonskim pozivima ili drugim sredstava komunikacije, ako to nije u vezi sa radnim procesom i poslom koji obavlja. Ne smije se ignorisati prisustvo zaposlenog, namjerno i neopravdano izolovati od drugih zaposlenih, oduzimati mu sredstva za rad, neopravdano nepozivati na zajedničke sastanke, zabraniti komuniciranja sa zaposlenim.

Zabranjeno je i verbalno napadanje, širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom, negativno komentarisanje ličnih karakteristika, imitiranje glasa, gestova i načina kretanja, ponižavanje pogrdnim i degradirajućim riječima.

Na spisku nedozvoljenog ponašanja su i neopravdane stalne kritike i omalovažavanja rezultata rada, nedavanje radnih zadataka ili onemogućavanje njihovog izvršavanja, davanje ponižavajućih i teških radnih zadataka koji su ispod ili iznad nivoa kvalifikacije, određivanje neprimjerenih rokova, neravnomjeran raspored obaveza u odnosu na druge, česta promjena radnih zadataka ili neopravdana prekidanja u radu, koja nijesu uslovljena procesom rada, prekomjerni nadzor...

Žalba poslodavcu, Agenciji ili tužba

Određeno je da poslodavac treba da prije preuzimanja posla zaposlenog upozna u pisanoj formi o zabrani mobinga i ponašanjima koja ga predstavljaju... Radnika treba da obavijesti i kome se podnosi zahtjev za zaštitu od mobinga i spisak posrednika koji se vodi kod poslodavca i o rokovima zastarjelosti pokretanja postupka.

Postupak se, preko posrednika, pokreće kod poslodavca, a ako na tom nivou problem ne uspije da se riješi, žrtva može da traži zaštitu preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova ili da podnese tužbu sudu.

Ako tokom postupka zaposleni koji tvrdi da je žrtva dostavi ljekarsko uvjerenje da mu zbog situacije na poslu može zdravlje biti ugroženo, poslodavac je dužan da mu dozvoli odsustvo i da mu uplaćuje punu zaradu.

Prijetnje otkazom utiču na zdravlje

Zabranjeno je ponašanje koje može da dovede do narušavanja zdravlja zaposlenog, kao što su neopravdane stalne prijetnje, primjera radi raskidom radnog odnosa, otkazom ugovora o radu ili drugog ugovora i pritisci kojima se zaposleni drži u stalnom strahu.

Treba isključiti i ponašanje koja bi se mogla smatrati uznemiravanjem, a istaknuo je neželjeno ponašanje prema zaposlenom ili osobu koja traži zaposlenje, s obzirom na pol, trudnoću, zdravstveno stanje, seksualno opredjeljenje, političko ili drugo uvjerenje ili bilo koje lično svojstvo

I prijetnja fizičkom silom, fizičko uznemiravanje koje nema elemente krivičnog djela, namjerno izazivanje konflikata i stresa su na spisku nedozvoljenog ponašanja.

Treba isključiti i ponašanje koja bi se mogla smatrati uznemiravanjem, a istaknuo je neželjeno ponašanje prema zaposlenom ili osobu koja traži zaposlenje, s obzirom na pol, trudnoću, zdravstveno stanje, seksualno opredjeljenje, političko ili drugo uvjerenje ili bilo koje lično svojstvo.

Kao seksualno uznemiravanje su prepoznati ponižavajući i neprimjereni komentari i postupci seksualne prirode, pokušaj ili izvršenje nepristojnog i neželjenog fizičkog kontakta, navođenje na prihvatanje ponašanja seksualne prirode uz obećavanje nagrade, prijetnju ili ucjenu.

( Marijana Camović )