Tajne najdublje tačke na planeti
Stručnjaci pretpostavljaju da je život na Zemlji prije četiri milijarde godina mogao nastati upravo na ovom mjestu
Slavni filmski reditelj Džejms Kameron koji se ovoga proljeća sam spustio do najdublje tačke na planeti, do samog dna Marijanske brazde u Tihom okeanu, a potom i u nešto pliću brazdu kraj Papua Nove Gvineje, konačno je objavio što je sve otkrio.
Njegove kamere zabilježile su dno prekriveno sagovima neobičnih cjevčica, odnosno mikroorganizmima, koji se 11 kilometara ispod morske površine hrane hemikalijama iz stijena.
To otkriće možda ne zvuči toliko fascinantantno, ali je vrlo zanimljivo u naučnom smislu, jer neki stručnjaci smatraju da su u sličnom, ekstremnom okruženju mogli nastati prvi živi organizmi na Zemlji, ali i na drugim svjetovima u Sunčevom sistemu.
"Mislimo da bi ovakva hemija mogla biti korijen metabolizma", rekao je Kevin Hend (Hand) astrobiolog iz Jet Propulsion Laboratorije (JPL) u Pasadeni.
"To bi mogao da bude pokretač koji je doveo do nastanka života. Možda ne samo ovdje već i na nekim drugim mjestima, na primjer na ledenom Jupiterovom mjesecu Evropi".
Kameron tokom spusta na dno Marijanske brazde
Kameron se u Marijansku brazdu spustio 26. marta podmornicom Deepsea Challenger. U istraživanju dna proveo je tri sata, a potom se vratio na površinu. Po izlasku iz podmornice izjavio je da dno izgleda muljevito i pusto poput Mjesečeve površine.
Međutim, kasnija analiza snimaka i uzoraka koje je prikupio, otkrila je da Marijanska brazda baš i nije tako pusta kako je isprva izgledalo. Pored neobičnih tepiha na dnu brazde, otkriveno je još 20.000 mikroba, kao i nekoliko novih vrsta većih organizama, među kojima su i rakovi dugi oko 18 cm.
Podmornica kojom je izveden poduhvat u martu 2012.
Analize su pokazale da ova stvorenja u sebi sadrže jedinjenja koja pomažu tkivima i proteinima da bolje funkcionišu pod velikim pritiskom. Jedan od njih je scilo-inositol koji se koristi za razgrađivanje taloga koji uzrokuju Alchajmerovu bolest.
Deepsea Challenger je takođe pronašao i divovske amebe koje spadaju u najveće jednoćelijske organizme. Prilikom urona na drugoj lokaciji pored Papue Nove Gvineje pronađen je i veliki morski krastavac, te cijela kolonija morskih crva.
Zanimljivo je da je Marijanska brazda najstarije okeansko dno na svijetu – prije 180 miliona godina ono je bilo rastopljena lava. To je mjesto na kome se susreću dvije tektonske ploče – veća pacifička ponire pod manju marijansku.
Stručnjaci pretpostavljaju da je život na Zemlji prije četiri milijarde godina mogao nastati upravo na takvom ambijentu. Temperature su na takvim mjestima bile niže, a stijene su mogle biti izvor potrebnih hemijskih sastojaka.
Rezultate svoje ekspedicije Kameron je nedavno predstavio na godišnjoj konferenciji Američke geofizičke asocijacije u San Francisku.
( Slobodan Čukić )