Egipćani prihvatili nacrt novog Ustava

Prema preliminarnim rezultatima poslije prve faze, za Ustav - koji podržavaju islamistički pokreti, glasalo je 57 odsto birača, dok je protiv bilo 43 odsto njih

0 komentar(a)
Egipat referendum, Foto: Reuters
23.12.2012. 09:01h

Prema prvim podacima saopštenim pošto su zatvorena biračka mjesta, građani Egipta su prihvatili nacrt novog Ustava koji su ponudili islamisti predsjednika Muhameda Morsija, uprkos oštrim kritikama opozicije.

Zvaničnik partije Muslimanska braća, koja podržava islamističkog predsjednika Morsija, rekao je poslije druge i završne faze glasanja na referendumu, da na osnovu preobrajanih gotovo četiri miliona glasova 74 odsto ide u prilog novom Ustavu.

I podaci opozicionog Fronta za nacionalni spas pokazuju da su građani glasali za Ustav, prenio je Rojters. Prema preliminarnim rezultatima poslije prve faze, za Ustav - koji podržavaju islamistički pokreti, glasalo je 57 odsto birača, dok je protiv bilo 43 odsto njih.

Zvanični rezultati glasanja najvjerovatnije neće biti objavljeni do ponedjeljka, zbog mogućnosti ulaganja žalbi.

Analitičari su ranije predvidjeli da će danas, kao i prošle subote, najveći broj birača glasati za nacrt novog ustava, koji su sačinili islamisti u parlamentu, budući da su preostalih 17 provincija još konzervativnije i naklonjenije islamističkom pokretu Muslimanska braća predsjednika Muhameda Morsija.

Glasanje je održano na 6.724 biračka mjesta u 17 provincija i na njima pravo glasa ima 25,5 miliona birača, a proteklo je, kao i u prvoj fazi, uz brojne nepravilnosti.

Glavna od njih je odsustvo sudija koji su ovlašćeni da prate tok glasanja, pa su zbog nepojavljivanja ili kašnjenja sudija mnoga biračka mjesta otvorena sa višečasovnim zakašnjenjem, navodi Itar-Tas s, dodajući da je CIK već dobila stotine žalbi zbog toga.

Pristalice Morsija kažu da je Ustav ključan za razvoj demokratije, dvije godine poslije "arapskog proleća" i rušenja Hosnija Mubaraka, kao i da će učvrstiti oslabljenu ekonomiju.

S druge strane, opozicija optužuje Morsija da Ustavom favorizuje islamiste, a ignoriše prava hrišćana koji čine oko 10 odsto stanovništva, kao i prava žena.

Djelovi ustava oko kojeg su se lomila koplja

INSTITUCIJE - Predsjednik države se bira za mandat od četiri godine, koji može samo jednom da se obnovi. Funkcija potpredsjednika se ukida. U slučaju spriječenosti predsjednika države, njegovu funkciju privremeno preuzima premijer, a u slučaju godišnjeg odmora, funkciju preuzima predsjednik donjeg doma parlamenta. - predstavnici bivše Demokratske nacionalne partije, koja je bila na vlasti za vrijeme revolucije, neće moći da se kandiduju za predsjedničke i parlamentarne izbore.

Posljednja stavka je bio jedan od zahtjeva demonstranata koji su srušili režim Hosnija Mubaraka.

- Ministar odbrane se bira iz redova vojske.

RELIGIJA - Kao i u prethodnom ustavu, u osnovi zakonodavstva su principi šerijata (islamskog zakona). Principi šerijata odnose se na opšte dokaze, osnovne propise, sudsku praksu i pouzdane izvore. Islam ostaje religija države.

Uloga sveštenika - U jednom članu, sveštenicima su dodijeljena vrhovna prava - stariji profesori univerziteta Al-Azhar, vodeće egipatske obrazovne institucije čuvene po ulozi u islamskoj nauci i obrazovanju, konsultuju se za pitanja šerijatskog zakona.

"Sloboda vjeroispovesti je zagarantovana", ali u nacrtu se pominje samo islam, hrišćanstvo i judaizam dok se druge religije ne pominju.

PRAVA ŽENA - Žene se pominju u okviru tradicionalne muslimanske porodice i dodato je da će država pružati besplatne zdravstvene usluge za majke i djecu i omogućiti im da usklade dužnosti prema porodici i poslu. Prema kritičarima, nacrt ne štiti žene od diskriminacije. Jedna stavka glasi da su "jednakost i jednake mogućnosti ustanovljene za sve građane, muškarce i žene, bez diskriminacije, nepotizma ili povlastica u pogledu prava i dužnosti".

GRAĐANSKA PRAVA - Vrijednosti i moralno ponašanje u javnosti takođe se pominju u nacrtu ustava što nagovještava da će se o tome odlučivati prema islamskom zakonu. Postoji član koji zabranjuje ograničavanje osnovnih prava pojedinaca ali se u njemu dodaje da se ona "moraju upražnjavati na način koji nije protivan prinicipima vjerskog prava".

Postoji i zabrana vrijeđanja "vjerskih poslanika i proroka".