Pronađen kontraceptivni metod budućnosti?
Riječ je o tkanini koja se pravi od nano-vlakana i čije su pore toliko sitne da ne propuštaju čak ni spermatozoide
Da li je pronađen kontraceptivni metod budućnosti? Vjerovatno, kažu američki naučnici.
Riječ je o tkanini koja se pravi od nano-vlakana i čije su pore toliko sitne da ne propuštaju čak ni spermatozoide.
Tkanina može biti postavljena tako da se rastvara u tijelu, izjavili su američki istraživači univerziteta „Vašington“ iz Sijetla. Uz pomoće nje u tijelo mogu biti plasirani različiti medikamenti, kao na primjer antivirusne supstance koje se koriste za sprečavanje HIV-infekcija, ili spermicidi koji uništavaju spermu.
Brzina rastvaranja tkanine u tijelu zavisi od materijala koji se koristi.
„Zamislili smo da koristimo materijale koji bi se tokom dva dana polako rastvarali“, objašnjava za Dojče vele Kameron Bol sa univerziteta „Vašington“. „Tokom tog perioda medikamenti se kontinuirano propuštaju, dok tkanina istovremeno služi kao fizička barijera. Spermatozoide bi ubila supstanca koju tkanina propušta, prije nego što se mreža konačno rastvori.“
Tkanina može poprimiti više različitih oblika, kaže Kameron Bol, može poprimiti oblike ravnih listova, šupljih cijevi ili zakrivljene površine.
„Žena može da, na primjer, mali kvadratić veličine od oko pet puta pet centimetara, prstom presavije na pola i ubaci ga u vaginu.“ Nanomaterijal zadržao bi se na tom mjestu i u tom položaju. Dok bi se rastvarao, pretvarao bi se u neku vrstu gela. Mreža nije vidljiva spolja, dakle, žene bi mogle ovo kontraceptivno sredstvo da koriste i bez saglasnosti partnera“, naglašava Bol.
Kondom – do sada neporažen
„Naš san je bio da pronađemo proizvod koji bi žene istovremeno štitio od HIV-a i neželjene trudnoće“, kaže Kim Vudrov, rukovodilac istraživačkog tima. Ovo je prvi put da se neki nanomaterijal koristi kao kontraceptivno sredstvo.
„To je inovativan i uzbudljiv pristup“, kaže u intervjuu za DW Mihael Ludvig, specijalista ginekologije i akušerstva na Amedesu, hamburškoj klinici za endokrinologiju, plodnost i prenatalnu medicinu. „Međutim, moramo prvo da vidimo koliko će biti izvodljiv i pouzdan taj metod u svakodnevnoj upotrebi“.
I privatna fondacija Bila i Melinde Gejts smatra da ideja obećava. Oni su već odobrili skoro milion dolara za dalja istraživanja.
„Zaista postoji velika potreba za novim metodom kontracepcije, koji bi sprečavao, kako neželjenu trudnoću, tako i prenošenje polnih bolesti“, kaže dr Ludvig.
Do sada je samo kondom bio dostupan. Pilula je veoma pouzdana kada je u pitanju sprečavanje trudnoće, ali ne pruža nikakvu zaštitu od bolesti, što i dalje predstavlja veliki problem, kaže taj ginekolog.
"Mi ovdje ne govorimo samo o HIV-u, mnoge druge polne bolesti se još lakše prenose, kao na primjer hepatitis“. Riječ je, kaže dr Ludvig, recimo o humanom papilomavirusu (HVP), koji može da izazove rak grlića materice ili hlamidiji, bakterijskom parazitu koji može da prouzrokuje sterilitet.
Rješenje mora biti praktično
Kondomi pružaju pouzdanu zaštitu od polnih bolesti. Međutim, oni imaju jednu veliku manu: dosadni su. Moraju se upotrebljavati baš u trenutku kada u krevetu postane uzbudljivo.
„Ljudi su prilikom seksualnog uzbuđenja nepredvidljivi“, kaže dr Ludvig. To su dokazale mnoge psihološke studije – na prevenciju se često zaboravi. „Najvažnije kod ove kontraceptivne metode jeste to što je laka za korišćenje“.
Nedostatak praktičnosti vjerovatno je razlog zašto hemijska kontraceptivna sredstva poput pjena ili krema nisu efikasni. Žene moraju prije snošaja, u tačno određeno vrijeme i na tačno određeno mjesto u vaginu, da stave kontraceptivno sredstvo. U suprotnom, sredstvo može da sagori.
Uspjeh novog nanomaterijala zavisi prije svega od toga kako i kada se materijal unese, kaže dr Ludvig. A američki istraživač Kameron Bol zaključuje:
„Trenutno nemamo nikakvu predstavu o tome kako će produkt izgledati u primjeni. U svakom slučaju, biće sprovedene opsežne studije o tome kako će korisnici prihvatiti ovaj proizvod, prije nego što se on nađe na tržištu“.
Galerija
( Dojče Vele )