„Šanel 5“ na udaru Brisela

Kompanije koje proizvode luksuzne parfeme strahuju da će Evropska unija uvesti mjere koje bi mogle osakatiti globalnu industriju vrijednu 25 milijardi dolara u cilju zaštite potrošača od alergija. Novi propisi mogli bi značajno da smanje ili zabrane upotrebu prirodnih sastojaka koji se koriste u proizvodnji najboljih parfema, zbog čega bi neki proizvođači mogli da ostanu bez posla, navodi Rojters.

Međutim, predlog zakona Brisela – nacrt će biti otkriven početkom sljedeće godine - izazvao je pravu pometnju zbog jednog drugog razloga. Zakon zapravo baca svjetlo na najbolje čuvanu tajnu ovog zanata: mnogi veliki brendovi godinama kriju formule po kojima prave neke od najpoznatijih parfema. „To je tabu tema ove industrije. Ljudi strahuju da išta kažu o tome“, rekao je Flur Roberts iz kompanije za istraživanje tržišta Euromonitor.

Sve do sada izmjene u formulama za parfeme bile su rezultat sve strožih restrikcija koje je nametalo samoregulatorno tijelo ove industrije, Međunarodno udruženje za parfeme (IFRA), mada su nestašice nekih sastojaka ili smanjenje troškova igrali značajnu ulogu. Novi propisi EU podrazumijevaju mnogo veće promjene.

Najteže pogođeni brendovi biće oni koji su u ovoj industriji više od pola vijeka, kao što su „Dior“, „Šanel“ i „Gerlen“. U parfemima ovih proizvođača koriste se mnogi prirodni sastojci i napravljeni su prije nego su naučnici počeli da se bave mogućim štetnim sastojcima. Parfem „Šanel pet”, jedan od najprodavanijih parfema na svijetu, koji je dobio ime po petom pokušaju tvorca, osmišljen je 1921.

Iz kompanije „Šanel” nijesu željeli da komentarišu da li je ikad promijenjena formula čuvenog parfema, niti su to uradili iz kompanija „Dior“, „Gerlen“ ili „Hermes“, koji, takođe, prave skupe parfeme koristeći prirodne sastojke. Većina brendova ne želi da otkrije da su morali da naprave male izmjene u formuli strahujući da bi mogli da izgube kupce ili da naude pažljivo njegovanoj reputaciji luksuznog brenda. Međutim, ljubitelje parfema je teško prevariti.

„Potrošači bolje poznaju neki parfem od eksperata“, kazao je za Rojters Žan Gišar, koji je na čelu škole za pravljenje parfema, osnovane u Parizu 1946. On je dodao da potrošači uvijek primijete kada se miris i neznatno promijeni i onda mogu da se odluče za drugi miris. Ako se usvoje nova stroža pravila, stotine parfema moraće da bude izmijenjeno uz ubacivanje sintetičkih materijala koji ne sadrže alergene. To bi, strahuju mnogi u ovoj industriji, ugrozilo njihovo poslovanje.

Većina skupih parfema se sastoji od mješavine prirodnih sastojaka i sintetičkih molekula. Parfemi se prave od koncentrata koji se razblažuje alkoholom, obično od cvekle. Promjena mirisa može koštati nekoliko stotina hiljada eura u zavisnosti od složenosti prvobitne formule. Proizvođači parfema kažu da je zamjena prirodnih sintetičkim sastojcima rijetko poboljšanje. Od kako je osnovana 1973, IFRA je ograničila upotrebu prirodnih sastojaka iz niza zdravstvenih razloga, počev od briga povodom alergijskih reakcija do zabrinutosti od kancera.

Većina skupih parfema se sastoji od mješavine prirodnih sastojaka i sintetičkih molekula

„Većina parfema koji su stariji od 20 godina je već izmijenjena nekoliko puta jer je nauka napredovala i mi želimo da potrošačima pružimo bezbjednost“, kazao je predsjednik IFRA Pjer Sivak.

Mnogi tradicionalni sastojci koje proizvođači parfema smatraju osnovom njihovog zanata su stavljeni na crne liste proteklih decenija. Ulje katrana breze je prije nekoliko decenija uklonjeno iz „Gerlenovog” parfema „Šalimar”, jer se smatralo da može izazvati kancer. Ružino ili ulje biljke klinčić, kao i lavanda mogu biti korišteni samo u ograničenim količinama iz straha od alergija.

I hrastova mahovina, jedan od najčešće upotrebljavanih sirovih materijala zbog svoje bogate arome i sposobnosti da parfem traje duže, ograničena je zbog briga da iritira kožu. To znači da parfemi poput „Šalimara”, „Šanel 5”, Diorovog “Poisona”, Loranovog “Opijuma” i Kašarelovog “Anaisa” samo su sjenke svojih originala, kažu eksperti.

Eduar Flešije, tvorac Diorovog “Poisona” 1985, kaže da je parfem mijenjan. „Znam originalnu formulu napamet i pretpostavljam da su morali da je mijenjaju zbog novih IFRA regulativa“.

Ukoliko je ovoj industriji do sada polazilo za rukom da tiho mijenja svoje proizvode, eksperti kažu da to neće biti moguće ukoliko Evropa podrži predloge za smanjenje alergenih sastojaka iz palete tvoraca parferma.

Bez prava na intelektualnu svojinu

Dio problema je u tajnovitosti u vezi sa problemima. Većina brendova ne želi da saopšti sastojke svojih proizvoda.

Za razliku od umjetnika, tvorci parfema nemaju prava intelektualne svojine na parfeme koje prave za velike kompanije i zato se toliko trude da formule ostanu tajna.

Grupe za zaštitu potrošača stoje iza amandmana zakona EU 2005. godine kojim su kompanije primorane da navedu bilo koji od 26 potencijalno alergenih sastojaka. Ti sastojci su sada navedeni – na latinskom jeziku.

Galerija

( Nada Bogetić )