Ulama: Nema dokaza da u Crnoj Gori postoji jahting prostitucija

Šef Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama kazao je da nema dokaza da u Crnoj Gori postoji takozvana jahting prostitucija i dodao da su u pitanju samo glasine.

"Predstavnici policije su me informisali da istražuju i provjeravaju te navode i kazali su mi da nema takve pojave, konkretno u luci Porto Montenegro", kazao je Ulama na predstavljanju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima 2012-2018. u hotelu "Ramada" u Podgorici.

Predstavljanju Strategije prisustvovala je i Ljiljana Raičević, izvršna direktorka Sigurne ženske kuće u Podgorici, Ranka Čarapić, vrhovna državna tužiteljka i direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Predrag Mitrović.

Ulama je naveo da je trgovina ljudima globalni problem i jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava

Raičević je pohvalila saradnju sa Kancelarijom za borbu protiv trgovine ljudima ali ju je interesovalo koliko se poklanja pažnja rješavanju problema radne eksploatacije, na šta je Ulama kazao da se intenzivno radi na sprečavanju i tog vida kršenja ljudskih prava.

Trgovina ljudima je zlo svakog društva i teško kršenje ljudskih prava, a borba protiv te pojave zahtijeva saradnju svih relevantnih institucija, ocijenjenili su prisutni na predstavljanju Strategije.

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Lubomir Kopaj, kazao je da trgovina ljudima predstavlja teško kršenje ljudskih prava i krivično djelo i da je borba protiv ovog fenomena kompleksno pitanje koje zahtijeva koordinisane napore svih vladinih agencija i organa, i snažnu međuagencijsku saradnju svih relevantnih institucija.

Od 2004. do 2011. sudovi su donijeli 37 presuda za trgovinu ljudima

"Zbog toga akteri koji učestvuju u borbi protiv ove pojave moraju da budu fleksibilni, kao i da se adekvatno prilagođavaju novonastalim okolnosti. Nijedna država nije imuna na problem trgovine ljudskim bićima, bez obzira da li se pojavljuje kao zemlja porijekla, tranzicije, ili krajnje destinacije", zaključio je Kopaj.

Ulama je takođe naveo da je trgovina ljudima globalni problem i jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava.

"Kao jedan od najgorih zločina našeg doba trgovina ljudima je veoma unosan ekonomski kriminal koji se zasniva na načelima ponude i potražnje. Prema podacima od 2004. do 2011. nadležni sudovi donijeli su 37 presuda za trgovinu ljudima. U 11 pravosnažnih predmeta optuženi su oglašeni krivim (27 osoba), dok su u dva pravosnažna predmeta optuženi oslobođeni optužbe. U svijetu je radna eksploatacija u porastu", kazao je Ulama.

On je dodao da se možemo svrstati u red država koje se efikasno bore protiv ove pojave.

"Trgovina ljudima je zlo savremenog doba. Tu spada radna, seksualna ekspolatacija, trgovina djecom. Oblici te pojave se mijenjaju", istakao je Ulama.

Kao glavni strateški pravac Strategije, koju je predstavlila Sonja Perišić samostalna savjetnica Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, navodi se podizanje nivoa svijesti javnosti o fenomenu trgovine ljudima u cilju boljeg razumijevanja problema.

Kopaj: Borba protiv trgovine ljudima nije takmičenje u ljepoti

Na pitanje novinara koliko je slučajeva trgovine ljudima zabilježeno u Crnoj Gori, i gdje se država nalazi prema rezultatima, Kopaj je rekao da borba protiv trgovine ljudima nije sportski događaj ili takmičenje u ljepoti.

"To nije takmičenje i zato nije bitnio gdje je Crna Gora po tom pitanju i nije presudno koliko slučajeva je zabilježeno u državi. Boravio sam u državi gdje je, nakon djelovanja Misije, broj žrtava trgovine ljudima porastao. Da li je to dobro ili loše i da li je stvarno porastao broj slučajeva ili rad policije na tome se poboljšao nas ne zanima. Bitno je da se ustanovi da ta pojava postoji kao i opasnost od njenog porasta i moramo raditi na prevenciji", kazao je Kopaj.

( Vlado Otašević )