Tržište ne funkcioniše, mediji važni samo za politički uticaj

U Crnoj Gori je u odnosu na veličinu i ekonomsku snagu mnogo medija, tržište ne funkcioniše, većina medija ne plaća obaveze regulatoru, ne poštuju se plaćena prava a rijetkim ovdašnjim medijima koji proizvode domaći program konkurencija su regionalne zabavne televizije sa par zaposlenih.

To je samo dio akcenata sa okruglog stola o primjeni Zakona o elektronskim medijima.

U prilično konfuznoj i nepovezanoj priči koja je išla od toga da u Zakonu treba jasno precizirati svaki detalj do dileme da li uopšte postoji medijsko tržište u Crnoj Gori, u jednom su se usaglasili skoro svi - da tržište ne postoji i da odnosi treba da se definišu na druge načine.

“Ako tržišta nema, kako onda toliki emiteri preživljavaju, to je za mene naučna fantastika. To je fenomen kojim treba da se pozabave resorna ministarstva, agencije... Očito u Crnoj Gori moguće je preživjeti bez tržišta. Znači tu se ne radi samo o ekonomskim mehanizmima nego su očito mediji daleko važniji kao politički mehanizmi sa kojima se izvodi politički uticaj, jer tržište dokazuje da za njih ovdje nema mjesta”, kazala je novinarima Sanda Bašič- Hrvatin, medijski ekspert.

Pomoćnik direktora Agencije za elektronske medije Jadranka Vojvodić kazala je da postoji konkurencija, ali je rekla da nema pluralizma i da kvantitet ne znači kvalitet.

Od medija se čula pritužba da ne znaju za šta plaćaju regulatora i još više što su usluge Radio-difuznog centra preskupe.

“U ovom trenutku televizija koja koristi 20 frekvencija plaća za prenos signala, opremu i druge obaveze oko 260 hiljada godišnje, plus licence”. To nijesu cijene to je harač, kazao je direktor TV Vijesti Slavoljub Šćekić.

Sa tom ocjenom se saglasio Džafić ističući da “to ne može izdržati nijedan medij”. Kazao je da su planirane izmjene zakona kojim će se urediti da Agencija daje saglasnost na cjenovnike RDC, pošto ima monopolsku poziciju i može bitno da utiče na odnose na medijskom tržištu.

Direktor Radija Antena M Darko Šuković kazao je da je 40 radio stanica i 20 televizija neodrživo za ovoliki prostor.

“Tu može opstati samo jak regionalni igrač kojem je ulaganje u crnogorsku produkciju džeparac ili glasilo koje je produžena ruka nekog političkog ili ekonomskog centra moći. Treća varijanta je da držite nos iznad vode i da proizvodite smeće”, kazao je Šuković.

Nekoliko učesnika jučerašnje diskusije kazalo je da se regulator - Agencija za elektronske medije posipa pepelom.

“Vi nijeste Agencija za elektronske medije nego Agencija za dio elektronskih medija”, kazao je Šćekić, aludirajući, između ostalog i na to što neki mediji godinama ne plaćaju svoje obaveze prema regulatoru.

Na okruglom stolu koji su organizovali Agencija i OEBS, kao uvertiru izmjenama medijskih zakona planiranim za narednu godinu, bilo je riječi o Radio-televiziji Crne Gore i njenoj poziciji.

Uslove diktiraju van Crne Gore Direktor

Agencije za elektronske medije Abaz Džafić rekao je da treba uspostaviti medijsko tržište.

”Postoji nekoliko monopolskih kompanija koje se bave reklamiranjem na ovoj teritoriji, koje nijesu u Crnoj Gori ali diktiraju uslove tržišta.To je nezamislivo za jednu suverenu državu. Ako pitate osjećam li ja u Agenciji odgovornost za to što nema tržišta, kažem vam ne jer ne znam koje bi bile poluge da Agencija uspostavi tržište”, kazao je Džafić dodajući da su mnoge poluge regulatoru oduzete izmjenama medijskih zakona proteklih godina.

Galerija

( Miodrag Babović )