Od KAP-a zavisi kolika će ostati rupa u budžetu

Pad proizvodnje u Kombinatu aluminijuma, povećanje poreskog duga i njegova nedovoljna naplata, smanjenje kreditne aktivnosti banaka, vraćanje kamata na postojeća dugovanja, rast socijalnih davanja uzrokovan padom privredne aktivnosti ključni su faktori zbog kojih će državnoj kasi ove godine ukupno nedostajati 388,1 milion eura.

To su u razgovoru za “Vijesti” ocijenili ekonomista, poslanik SDP-a Damir Šehović i ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Prema poslednjoj Vladinoj projekciji ukupan iznos novca koji će nedostajati u budžetu u ovoj godini, odnosno razlika između ostvarenih izvornih prihoda i potreba, biće 388,1 miliona eura.

Rebalansom budžeta taj iznos je projektovan na 258,2 miliona. Dio tog novca je već pokriven kreditima i pozajmicama.

Sa sjednice nove Vlade

I 2011. je uvećan iznos nedostajućeg novca u državnoj kasi. Budžetska projekcija je bila da će faliti 229,8 miliona, dok je završni račun pokazao da je falilo skoro sto miliona više - 322,4 miliona eura.

Sagovornici “Vijesti” nijesu mogli procijeniti koliko će državnom budžetu nedostajati novca u narednoj godini.

"Taj iznos mogao bi biti pod značajnim uticajem dviju okonosti. Prva je manji budžet za 2013. pa shodno tome i manji iznos nedostajućeg novca. Druga okolnost je podsticanje ekonomskog rasta koji može da uslovi povećana izdvajanja i veća nedostajuća sredstva", kazao je Kostić, dok je Šehović objasnio da je procjena nemoguća bez zalaženja u koncept budžeta za iduću godinu.

Šehović je istakao da je situacija u KAP-u najbitniji faktor koji je uticao na promjene projekcija za novcem koji nedostaje. Vlada je u aprilu platila 23,4 miliona eura duga KAP-a za koji je bila žirant, a preostalo je još oko 100 miliona za koje je izdata garancija i prijeti rizik od aktiviranja.

"KAP zbog njegove neodržive trenutne situacije iscrpljuje javne prihode kroz dodatno opterećivanje poreskih obveznika zbog plaćanja državnih garancija i gomilanja ostalih dugova po raznim osnovama. Uz to, on guši inače nelikvidnu privredu. To utiče na dodatno usporavanje agregatne tražnje i smanjenje izvoza, što sve skupa utiče na manje prihode po osnovu PDV-a, zbog čega su u konačnom i povećana nedostajuća sredstva za potrebe budžeta. Rješavanje problema KAP-a je preduslov za sve ostale i nova vlada nema prečeg posla u ekonomskom smislu od tog“, ocijenio je Šehović.

Zvanično, socijalna davanja za devet mjeseci 2012. dostigla su 358,6 miliona eura, više od trećine ukupne javne potrošnje za isti period

Pored KAP-a, većem iznosu nedostajućeg novca doprinijelo je, dodao je on, povećanje poreskog duga, dalje smanjenje kreditne aktivnosti banaka, opadanje spoljašnje tražnje uzrokovane produbljivanjem ekonomske krize u zemljama regiona i EU.

Uz nedovoljan ekonomski rast i visok poreski dug, Kostić ocjenjuje da su kamate na postojeća dugovanja, realizovane garancije i rast socijalnih davanja uz pad privredne aktivnosti doveli do “probijanja” budžetskih projekcija.

“Povećano izdavanje za penzije i socijalna davanja ne treba da iznenađuje. Kada opšti nivo ekonomske aktivnosti pada, socijalne potrebe rastu. Država je izložena tom dodatnom pritisku i mora da uloži napor da pojača mrežu socijalne zaštite kako bi u vremenu krize očuvala podnošljivi nivo egzistencije građana“, objasnio je Kostić.

Zvanično, socijalna davanja za devet mjeseci 2012. dostigla su 358,6 miliona eura, više od trećine ukupne javne potrošnje za isti period. Iz Ministarstva finansija su objasnili da su ta izdvajanja veća nego 2011. za oko 100 miliona.

Za zarade, drugi po redu izdatak javnog sektora, od januara do septembra izdvojeno je u bruto iznosu 275,7 miliona i u odnosu na prethodnu godinu je zabilježeno smanjenje oko 10 miliona, dok je trošak za kamate, za koje je do sada izdvojeno 54 miliona eura, uvećane za 38 miliona u odnosu na 2011.

Sada ne pomaže ni stezanje kaiša

Kostić smatra da su se budžetski prihodi mogli uvećati da se više pažnje posvetilo ekonomskom rastu, a ne samo štednji koja u recesiji stvar čini još gorom.

“To je suštinski način za unapređenje. Pored ekonomskog rasta, ostaju još mnogi koji su od sekundarnog značaja, a koji su mnogo atraktivniji za javnost kao što su smanjenje neproduktivnih rashoda, ukidanje raznih neprimjerenih beneficija, smanjenje broja raznih institucija, jača inspekcijska kontrola, suzbijanje sive ekonomije“, naveo je Kostić.

Šehović je kazao da je “filozofija stezanja kaiša” prilično istrošila svoje kapacitete, te da prostor za povećanje prihoda treba tražiti u nastavku smanjenja sive ekonomije, traženju mehanizama za naplatu poreskog duga, daljoj reformi koncepta direktnog oporezivanja, stimulisanju privredne aktivnosti...

"Trebamo se bolje pozabaviti i prihodima po osnovu koncesionih naknada, jer je sadašnji nivo potcijenjen”, istakao je Šehović.

Galerija

Damir Šehović FOTO: Boris Pejović

( Marija Mirjačić )