Portoriko želi u SAD: Može li još jedna zvjezdica, predsjedniče?

Imaju državljanstvo SAD, američki pasoš i pravo da poginu u borbi kao američki vojnici, ali ne mogu da glasaju na nacionalnim predsjedničkim izborima niti imaju pravo glasa u Kongresu. To je status stanovnika ostrva Portoriko od 1917. godine.

Ovaj samoupravni komonvelt ima svog guvernera i parlament - i američkog predsjednika kao šefa države.

Portorikanci su se na neobavezujućem referendumu u novembru izjasnili da više ne žele da Portoriko bude komonvelt SAD. Ostrvo, koju su SAD preotele Španiji 1898, takav status ima od 1952.

To je bio četvrti plebiscit o odnosima ostrva, koje je otkrio Kristofor Kolumbo 1493, sa Sjedinjenim Državama od 1960-ih godina i prvi na kojem je većina pokazala da želi promjenu političkog statusa.

Da bi Portoriko postao 51. država SAD, neophodno je odobrenje američkog Kongresa.

Nedavno ubistvo bokserske legende Hektora Kamača služi kao još jedan podsjetnik da je Portoriko preplavljen kriminalom. Stopa ubistava na ostrvu, gdje su isprepletani hispano, afrokaripski i sjevernoamerički uticaji, danas je viša nego ikad - 23 na sto hiljada ljudi, oko pet puta više nego u SAD-u.

Portoriko je suočen i sa nizom drugih socijalnih problema. Stopa siromaštva iznosi 45 procenata, nezaposlenost 15 odsto, a prosječna godišnja zarada je manja od 15 hiljada dolara, što je dosta ispod linije siromaštva u SAD-u.

Stoga ne iznenađuje to da sada više Portorikanaca živi u SAD-u (stotine hiljada živi i radi u Nujorku i drugim gradovima) nego u Portoriku ili to što su portorikanski birači 6. novembra zbacili guvernera Luisa Fortunja i izabrali novog, Alehandra Garsiju Padilju.

U članku povodom ubistva Kamača, časopis „Tajm“ navodi da bi promjena statusa pomogla ovom ostrvu od četiri miliona stanovnika da se izvuče iz spirale nasilja. Osim toga, SAD bi dobile priliku da stvore moderniji model sprovođenja zakona u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je nedostatak bezbjednosti veća prepreka razvoju od siromaštva.

Pripadnost SAD-u nije garancija reda i mira kakav vlada u zemljama Prvog svijeta. Međutim, s obzirom na to da su policajci u Portoriku jednako korumpirani, nekompetentni i skloni zloupotrebi vlasti, kao i većina njihovih latinoameričkih kolega, novi status bi donio šansu za stvaranje pouzdanije policijske kulture.

Iako je Portoriko smješten u istom karipskom basenu kao države poput Hondurasa, koja ima najveću nacionalnu stopu ubistava u svijetu, za očekivati je da bi državnost dala Vašingtonu veći podstrek da pomogne da se San Huan pretvori u El Paso južno od granice.

A to bi takođe imalo uticaj na ostatak Kariba, ako ne i na ostatak Latinske Amerike.

Status komonvelta – „politička i ekonomska zona sumraka“, kako ga je opisao Anđelo Falkon, predsjednik Nacionalnog instituta za latino politiku u Njujorku, ne odgovara Portoriku u 21. vijeku. Isto tako, ocjenjuje ugledni američki časopis, pogoršanje njegovih problema je sve veći izvor sramote za SAD. Ubistvo Kamača (50), koji je upucan zajedno sa prijateljem dok su sjedjeli u kolima gdje su policajci našli devet paketića kokaina, je samo još jedan u nizu šokova. Status države to ne bi promijenio preko noći, ali ako Portoriko ostane udaljena teritorija, najvjerovatnije se neće promijeniti ništa.

Obama je nagovijestio da će poštovati odluku stanovnika Portorika, ali je Bijela kuća odbila da u potpunosti prihvati njihovu inicijativu, rekavši da rezultati referenduma nisu „jasni“ i da bi Kongres trebalo da ih dodatno razmotri.

Na pitanje jednog novinara da li će Obama „pomoći“ Portorikancima u težnji za ostvarenje državnosti, portparol Džej Karni je rekao:

„Mislim da je ishod malo manje jasan od toga zbog samog procesa“.

Portorikanci su glasali sa 54 naprema 46 odsto za ukidanje sadašnjeg statusa. Na odvojeno pitanje, njih 61 odsto je izabralo državnost u odnosu na punu nezavisnost ili poluautonomiju. Međutim, i republikanski guverner Fortunjo, koji se zalagao za državnost, nije uspio da dobije još jedan mandat. Karni je rekao da rezultati pokazuju da Portorikanci žele da se riješi njihov trenutni politički status i da će Kongres pažljivo proučiti to pitanje.

Kongres nije razmatrao peticiju o državnosti više od pola vijeka, od kada su Havaji i Aljaska dodati kao države 1959.

Republikance podilazi jeza od buenos dias

Među mnogim Portorikancima dugo važi konvencionalna mudrost da će se status kvo održati jer ni demokrate ni republikanci ne vide političku korist od pretvaranja ostrva u državu.

Velika stopa siromaštva na ostrvu znači da bi iz federalnog budžeta moralo da se upumpa mnogo dodatnog novca u trenutku kada su demokrate pod pritiskom da krešu davanja.

Portorikanci ne plaćaju američki porez na prihod, a ostrvo dobija sredstva iz federalnog budžeta. Mit Romni se založio za državnost kada je prikupljao glasove i dolare na ostrvu prilikom prošlogodišnjih preliminiranih izbora.

Međutim, ako bi se republikanci složili da Portoriko postane 51. članica SAD, odnos snaga u Kongresu bio bi promijenjen na njihovu štetu, a demokrate bi dobile još jednu plavu državu na izborima.

Sa druge strane, ako kažu ne, dodatno će otuđiti hispano birače na kontinentu, od kojih je 71 odsto podržalo Obamu. Američki satiričar Stiven Kolbert je rekao da republikance podilazi jeza od dvije riječi: buenos dias.

Galerija

( Angelina Šofranac )