Crnogorska Vlada - vlada srednjih godina

Najstariji u Đukanovićevoj Vladi je ministar kulture Branislav Mićunović, dok će titulu najmlađeg naredne četiri godine nositi ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević

95 pregleda8 komentar(a)
Vlada Mila Đukanovića, Foto: Savo Prelević
09.12.2012. 19:39h

Crnogorska vlada, odnosno ministri u njoj, stari su u prosjeku 50,8 godina. Nije najstarija, niti najmlađa u regionu - prosjek godina ministara u Vladi Srbije je 53, dok je kod Hrvata nastupio ”mladi talas” sa ministarskim prosjekom od 47 i po godina.

Zanimljivo je da novi premijer Milo Đukanović ima u dlaku isto godina koliko prosječno imaju njegovi ministri. Đukanović je u 51. godini, rođen u februaru 1962. godine, tako da je “vršnjak Vlade”.

Najstariji u Đukanovićevoj Vladi je ministar kulture Branislav Mićunović, dok će titulu najmlađeg naredne četiri godine nositi ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević.

“Vršnjak crnogorske Vlade” je i slovenačka koju vodi Janez Janša, a koja u prosjeku ima 50,3 godine.

Italijanska vlada je najstarija u Evropi sa prosjekom od 59 godina. O tome je na Apeninima bilo polemike, jer su se javili kritičari političke i biznis elite koja stari. Sa druge strane Jadrana, Crna Gora je početkom devedesetih brendirala mlado, lijepo i pametno rukovodstvo svršenih studenata bez iskustva i profesionalnog zaleđa.

Da godine možda i ne moraju biti presudan faktor, pokazuje interesantan primjer dvaju lidera, Slobodana Miloševića i Milana Kučana, koji su kao vršnjaci ušli u politički rasplet situacije u bivšoj SFRJ, i svojim narodima donijeli potpuno suprotne sudbine devedesetih.

Iako je podatak o starosti vlada u regionu zanimljiv, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Predrag Simić smatra da ne postoji direktna veza između njihovog učinka i prosječne starosti.

“Rezultati jedne Vlade mnogo manje zavise od toga koliko je ona stara, a više od toga koliko u njoj ima iskustva i znanja, želje za uspjehom, reformama...”, kazao je Simić i podsjetio na stereotip koji ne mora da važi: “mlađi su spremni na veći rizik i zalaganje, a stariji su iskusniji”.

U bivšim jugoslovenskim zemljama je, dodaje Simić, bilo predsjednika koji imaju 51 godinu, a političko iskustvo od bar dvadeset i više godina, kao i oni sa manje godina i političkog iskustva: “Tu pravila nema, ali se pokazalo da mlađi ljudi koji dolaze na funkcije često budu razočaranje”.