Higsov bozon: Hoće li biti nagovještaja nove fizike?

U julu ove godine iz Evropskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) javljeno je o otkriću Higsovog bozona ili neke vrlo slične čestice.

Pokazalo se da novootkrivena čestica odlično odgovara predviđanjima standardnog modela fizike i nudi odgovor na pitanje odakle česticama masa. Zbog toga je bilo za očekivati da ta situacija naiđe na zadovoljstvo među fizičarima.

Ali, stvari ne stoje tako. Jer, standardni model ne nudi objašnjenje za važne pojave poput tamne materije ili gravitacije. I pored velikog uspjeha zbog otkrića Higsa, fizičari su se ipak nadali da će ta čestica barem u nekim svojstvima odudarati od teorijskih predviđanja i tako otvoriti mogućnost za razvoj nove fizike.

U julu je takva nada još uvijek postojala, ali sva je prilika da se ona ubrzano topi što eksperimenti dalje napreduju.

U eksperimentima Velikog hadronskog sudarača Higsov bozon nije otkriven direktno, već posredno, na osnovu čestica u koje se raspada. Uočeno je da u tim raspadima nedostaje jedna elementarna čestica, tzv. tau lepton.

Naime, Higs je prema predviđanjima trebalo da se raspada na tau i njenu antičesticu. Kada se to ne bi događalo, postojala bi i mogućnost da je standardni model ostavio otvorena vrata za nadogradnju.

Međutim, fizičari iz dva ključna LHC-ova eksperimenta, CMS-a i Atlasa, na nedavnom simpozijumu u Kjotu objavili su da novi podaci pokazuju da je u raspadima Higsa pronađen određeni broj čestica tau. Doduše, taj broj još uvijek nije dovoljan da se potpuno isključe sve moguće devijacije u standardnom modelu, ali svakako smanjuje mogućnost nekih velikih iznenađenja koja fizičari priželjkuju.

U Kjotu je objavljeno i da je u Velikom hadronskom sudaraču nedavno uočena i čestica koja se preoblikovala u dvije čestice, što bi ipak moglo da bude presudno u pomicanju granica fizike.

Ovu mutaciju, u procesu poznatom kao „propadanje“, predviđa standardni model fizike, koji opisuje kako svemir funkcioniše na najosnovnijem nivou.

Fizičari su pokušavali da uoče „propadanja“ više od decenije, a predviđeno je da se taj događaj dogodi jednom u više od trista miliona slučajeva sudaranja čestica.

Otkriće će usmjeriti naučne napore ka pronalaženju dokaza za supersimetriju, prozvanu SUSY - teoriju koja objašnjava neke kosmičke tajne i ostale ideje "nove fizike" koje su van granica Standardnog modela.

"Detaljne implikacije ovog posljednjeg rezultata shvatiće se tokom rada, ali jedna stvar je ustanovljena: standardni model je preživio još jedan test", napisao je na blogu američki fizičar i CERN-ov istraživač Met Strasler.

Galerija

( Slobodan Čukić )