Humanost na djelu: Božićni bazar okupio stotine ljudi
Sav prihod namijenjen je Kliničkom centru Crne Gore i opremanju Klinike za onkologiju i Urgentnog centra
Tradicionalni Božićni bazar, u organizaciji Međunarodnog kluba žena, okupio je u Delta sitiju stotine građana, brojne ambasadore, predstavnike diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Crnoj Gori.
Sav prihod od prodaje proizvoda sa štandova država koje imaju diplomatska predstavništva u Crnoj Gori, te božićne lutrije bazara ove godine namijenjen je Kliničkom centru Crne Gore i opremanju Klinike za onkologiju i Urgentnog centra.
Građani su imali prilike da probaju specijalitete sa svih strana svijeta, pa je na štandu Kine bilo jela od pirična iz tradicionalne kuhinje, dok su Amerikaci nudili poznate grickalice i tjesteninu. Na engleskom štandu je nuđeno tradicionalno englesko kuvano vino, dok su Grci prodavali grčku salatu i maslinovo ulje.
“Imamo 10 vrsta kineske tradicionalne hrane, koju su spremali naši kuvari. Još jedan kuvar sprema, kako bi donosio svježe. Nudimo kineski sojin sos, kalendar, mobilni telefon, kineske štapiće koji su ovdje popularni", kazala je Vang Jan Mei, supruga kineskog ambasadora.
Na štandu su se mogle naći lepeze, kineski čaj, kao i rakiju koja se proizvodi u rodnom mjestu Konfučija, za koju su posjetioci bili posebno zaiteresovani.
"Nudimo i kinesku svilu, koja je i najskuplja, i košta 200 eura", kazala je Mei.
Sa ruskog štanda su brojni posjetioci mogli da probaju tradicionalnu rusku hranu kao što su ruske piroške, ajvar, slatko, ali i razne poslastice.
"Specijalitete smo lično pravili, a suvenire koje nudimo su takođe žene iz Rusije crtale. Veliki je tih izbor suvenira od magneta do prepoznatljive babuške. Najskuplji premet nam je upravo velika babuška, ručni rad, koja jošta 50 eura", kazala je Svetlana Antonova iz Moskve, koja živi u Podgorici.
Kod štanda fondacije Petrović-Njegoš, pored crnogorskog meda i maslinovog ulja, našlo se nešto i iz Francuske, gdje princ Nikola živi decenijama.
"Ima jedna stvar koja je iz Francuske, to su električne lampe za koje ne treba baterija. Možete sami sa svojom energijom da imate struju", kaže prin Nikola Petrović.
Svoj štand je imalo više od 30 izlagača iz svih krajeva svijeta.
Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović poručio je na otvaranju bazara pod sloganom "Humanost spaja svjetove" da je ponosan što je Međunarodni klub žena prepoznao potrebu podrške zdravstevnom sistemu.
"Sve ono potvrđuje da ima solidarnosti u našem društvu i da smo spremnni da zajednički podržimo prave projekte", kazao je Radunović.
On je kazao da se nada da će i druga udruženja u Crnoj Gori slijediti put organizatora božićnog bazara.
TV Vijesti, Ana Manojlović
Jedina medijska kuća koja je na bazaru imala svoj štand bili su TV Vijesti, dnevne novine Vijesti i portal Vijesti.
Bojanić je za narednu godinu najavila još veći broj humanitarnih i društveno-odgovornih akcija, kojima će se najviše obradovati djeca.
Prošle godine je na Božićnom bazaru prikupljeno oko 30.000 eura, koje su donirane Resursnom centru za djecu i mlade u Podgorici.
Oko 400 radnika će biti proglašeno tehnološkim viškom
Radunović je saopštio da su se do subote za dobrovoljan raskid radnog odnosa prijavila 104 zaposlena u zdravstvenom sektoru.
“Prijavilo se 67 medicinskih i 37 nemedicinskih radnika. Očekujemo da taj broj da bude veći, budući da podatke još nijesu dostavili Klinički centar, specijalne bolnice u Risnu i Brezoviku, nikšićka bolnica i sedam domova zdravlja.
Prema informacijama iz ustanova, očekujemo da ta brojka na kraju bude oko 200 zainteresovanih”, kazao je Radunović.
On je za narednu godinu najavio nastavak rješavanja pitanja tehnoloških viškova, te da će bez posla uglavnom ostati nemedicinski kadar.
“Ićićemo u izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i forimiranje zdravstvenih centara, čime će se stvoriti uslovi za nove sistematizacije radnih mjesta. Očekujem da na taj način riješimo pitanje između 300 i 400 zaposlenih u zdravstvu”, kazao je Radunović.
U zdravstvenom sektoru je zaposleno oko 8.500 radnika, i predstavlja jednu od najglomaznijih sektora državne uprave.
( Dražen Đurašković )