Ključne funkcije kadrovima vlasti uprkos zakonu koji predviđa konkurse

Iako je novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima predviđeno da se starješine državnih uprava i agencija biraju na javnom konkursu, premijer Milo Đukanović već je najavio kako će u praksi izgledati kadrovska politika u državnoj administraciji.

Najavljujući formiranje Uprave za sport i omladinu Đukanović je kazao da će njome upravljati kadar Liberalne partije, što je ranije dogovoreno koalicionim sporazumom, i time još jednom povrdio da je državna uprava u Crnoj Gori politizovana i da će tako izgleda ostati i dalje.

Novi premijer će tako nastaviti decenijsku praksu vladajuće koalicije da na ključna mjesta u administraciji postavlja partijske kadrove, iako Ustav svim građanima garantuje ravnopravnost prilikom zapošljavanja.

Pravo na jednakost prilikom konkurisanja na poslove u administraciji garantuje i Zakon o državnim službenicima i namještenicima, ali istovremeno daje i odriješene ruke ministarstvima da biraju politički podobne kandidate.

To im omogućava član 33 zakona prema kojem su nadležni, samo u izuzetnim slučajevima obavezni da obrazlažu razloge za izbor nekog kandidata.

Popović: Neka bolji pobijedi

Lider Liberalne partije Andrija Popović tvrdi da za njega nema ništa sporno u dogovoru vladajuće koalicije da direktorska fotelja u Upravi za sport pripadne njegovoj partiji.

Iako smatra da prilikom zapošljavanja svi kandidati moraju biti jednaki, Popović je najavio da njegova stranka očekuje još neka rukovodeća i savjetnička mjesta koja će biti definisana aneksom sporazuma sa DPS-om.

“Ono gdje je dogovoreno da naši kadrovi budu, mi ćemo konkurisati. Ako naši budu najbolji na konkursima, proći će, ako ne, ništa”, kazao je Popović, navodeći da njemu ne bi smetalo kada bi na konkursu umjesto kandidata LP bio izabran neko drugi ko ispunjava uslove.

Kako kadrovska politika Vlade i lokalnih uprava funkcioniše u praksi, potvrđuje i sporazum u vladajućoj koaliciji prema kojem Demokratskoj partiji socijalista (DPS) pripada 80 odsto rukovodećih mjesta u upravi na državnom i lokalnom nivou, dok Socijaldemokratska partija (SDP) ima pravo na dvadeset odsto.

Tako su, između ostalog, neki od resora kojima upravljaju socijaldemokrate Aerodromi Crne Gore koje vodi Milovan Đuričković, Morsko dobro na čijem čelu je Rajko Barović ili Direkcija za željeznice kojom upravlja Nebojša Obradović.

Osim DPS-a i SDP-a u novoj podjeli kolača učestvovaće i manjinske stranke koje su nakon oktobarskih izbora postale dio vladajuće koalicije. Jedna od njih, Forca za jedinstvo, prije formiranja Vlade potpisala je sa Đukanovićem aneks koalicionog sporazuma prema kojem toj stranci, između ostalog, pripadaju savjetnička mjesta u dva ministarstva.

Partijska pripadnost ne škodi

Za portparola DPS-a Časlava Vešovića nema ništa sporno u tome što se ključne funkcije u državnoj upravi dijele po partijskoj liniji, navodeći da je normalno da onaj ko pobijedi na izborima određuje kadrovsku politiku.

“Za određena radna mjesta u strukturi izvršne vlasti poželjno je da pored stručne i profesionalne, nosioci funkcija imaju i političku odgovornost. Vlada bazira svoj program na partijskoj predizbornoj ponudi građanima i logično je da će ga najbolje realizovati oni kadrovi koju vjeruju u taj program”, kazao je Vešović, dok njegov kolega iz medijskog pula SDP-a Mirko Stanić ističe da je prilikom zapošljavanja u javnom sektoru neophodno pridržavati se pozitivnih pravnih propisa u toj oblasti.

Prostor za manipulacije

Da pravni propisi partijama daju prostor za manevrisanje potvrđuje i aktuelni Zakon o državnim službenicima i namještenicima, u kojem se detaljno ne preciziraju kriterijumi za zapošljavnje u javnoj upravi.

Prema zakonu usvojenom 2009. godine, nakon raspisivanja javnog konkursa u kojem se definišu uslovi za buduće rukovodioce, za kandidate koji ispune početne uslove nadležno ministarstvo i Uprava za kadrove organizuju intervju za izbor najboljeg kandidata.

Prema tom zakonu u slučaju da, primjera radi, oba kandidata prođu intervju, nadležni ministar donosi konačnu odluku po svom nahođenju. Kada predlog proslijedi Vladi, obavezan je da samo u izuzetnim slučajevima obrazloži svoju odluku.

Ipak, taj izuzetak postaje pravilo novim zakonom koji treba da stupi na snagu od januara 2013. godine, prema kojem nadležni starješina Vladi mora da obrazloži odluku o izboru. Novina u Zakonu je i to što u komisiji koja ispituje kandidate, osim predstavnika Vlade i Uprave za kadrove mora da bude i renomirani stručnjak iz oblasti na koju se konkurs odnosi.

Pooštravanje uslova za zapošljavanje, prema ranijim najavama Ministarstva unutrašnjih poslova, trebalo bi da se definiše Uredbom o provjeri sposobnosti koja je još u fazi pripreme.

Ipak, portparol najjače parlamentarne partije tvrdi da i bez zakonskih ograničenja partijska pripadnost ne igra najvažniju ulogu prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.

“Nije tačno da je partijska knjižica jedini i dovoljan uslov za radni angažman na bilo kom mjestu u sistemu vlasti. Za najveći dio njih je predviđeno testiranje u Upravi za kadrove. Pored toga, postoje odgovorne državne funkcije koje limitiraju mogućnost partijskog angažmana i mi to apsolutno poštujemo. Veliki je broj primjera kada su najodgovornije državne funkcije pokrivale nepartijske ličnosti”, tvrdi Vešović.

Kako su obavljeni dosadašnji konkursi

Na primjeru izbora za direktore Uprave carina i Uprave za imovine može se i praktično vidjeti da stranački pedigre igra odlučujuću ulogu pri izboru kandidata. Tako je aktuelni direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović u aprilu izabran na čelo tog vladinog organa. Njegov protivkandidat Gina Radenović ispunila uslove konkursa i pokazala zadovoljavajuće rezultate na intervjuu koji su obavili tadašnji ministar finansija Milorad Katnić i direktorka Uprave za kadrove Svetlana Vuković.

Nakon što je njegov prethodnik poslanik DPS-a Mevludin Nuhodžić podnio ostavku u Upravi, Šaranović je kratko bio vršilac dužnosti direktora Uprave. U međuvremenu bio je angažovan i kao odbornik DPS-a u podgoričkom parlamentu.

Radenović je konkurisala i za direktora Uprave carina na čije je mjesto sjeo bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Vladan Joković. Iako Joković nije član vladajuće partije, nakon što je smijenjen sa čela Agencije zbog afere “Listing”, u javnosti je mnogo ranije najavljeno da će u Upravi carina naslijediti Božidara Vuksanovića iz DPS-a.

IA: Važeći zakoni ne sprečavaju politizaciju

Važeći zakoni ne sprečavaju politizaciju državne uprave, što samo utiče na dodatno slabljenje administrativnih kapaciteta, smatra Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.

Ona je upozorila da u državnoj upravi postoji neplansko upravljanje ljudskim resursima dok je sistem provjere sposobnosti kandidata za zapošljavanje nedovoljno izgrađen.

“Kada se tome doda i gotovo neograničena diskreciona moć starješine organa o izboru kandidata, jasno je zašto je ona još uvijek visoko politizovana. Iako se državni kadar angažuje na osnovu javnog konkursa, dovodi se u pitanje svrsishodnost provjere sposobnosti koja prethodi izboru, kada rezultati te provjere ne obavezuju starješinu organa”, tvrdi ona.

Zakon o državnim službenicima, smatra ona, ostavlja prostor starješinima da samostalno odlučuju o izboru kandidata bez obzira na rezultate provjere sposobnosti i kvalifikovanosti kandidata. Ona je podsjetila da Evropska komisija u svim izvještajima traži stvarnu depolitizaciju javne uprave.

“Ukoliko bi presudan kriterijum za zapošljavanje bila partijska pripadnost, to bi značilo da se ne zapošljava uvijek prvorangirani kandidat. To ne bi odgovaralo potrebi za jačanje administrativnih kapaciteta državne uprave i zadržavanje najboljeg kadra. U praksi je moguće da i partijski kandidati budu prvorangirani nakon provjere sposobnosti, ali je važno da kvalifikovanost a ne politička pripadnost bude presudan kriterijum pri zapošljavanju”, smatra Marović.

Kada je riječ o zapošljavanju službenika, a ne samo starješina, Marović upozorava da sistem ocjenjivanja državnih službenika nikada nije zaživio u praksi, a kojim je predviđeno napredovanje po zaslugama. Ona je navela da gotovo polovina državnih organa uopšte ne sprovodi ocjenjivanje, kao i da do sada nijedan zaposleni nije dobio ocjenu „ne zadovoljava“.

“Vlada mora strateški pristupiti procesu izbora i zadržavanja kadrova u državnim institucijama, ali i posvetiti pažnju okvirnom planu za reorganizaciju sistema državne uprave i njenu racionalizaciju. Priprema strategije za privlačenje i zadržavanje najboljeg kadra u organima državne uprave bila bi dobra polazna osnova za jačanje administrativnih kapaciteta”, ističe Marović.

Galerija

( Samir Kajošević )