Da li u Crnoj Gori ljekari protežiraju pojedine farmaceutske kuće?

Masovna hapšenja ljekara zbog eventualne korupcije od strane farmaceutskih kompanija, kao u Hrvatskoj, u Crnoj Gori su malo vjerovatna.

Razlozi za to ne leže u većoj etičnosti naših ljekara nego, kako tvrde nadležni, u kontrolama kojima podleže stavljanje nekog lijeka na teret državnog budžeta, ali i drugačijoj organizacija sistema.

Hrvatsku je nedavno potresla afera Hipokrat, u okviru koje je pohapšena kompletna uprava farmaceutske kompanije “Farmal” iz Ludbrega. U istoj akciji oko 500 ljekara obuhvaćeno je istragom, a protiv 50 će biti podignute krivične prijave zbog favorizovanja ljekova te farmaceutske kuće.

Ona, prema javnim podacima Agencije za ljekove, nije prisutna na crnogorskom tržištu.

“Mi smo mali sistem i tržišno ne predstavljamo 'izazov' velikim farmaceutskim kućama. Dalje, sistem nabavke u Crnoj Gori je takav da na tenderu prolazi samo jedan lijek koji je u tenderskom postupku, po propisanim kriterijumima, prvorangiran”, stav je Ministarstva zdravlja.

Premijer Milo Đukanović prije nekoliko dana u ekspozeu najavio je nultu toleranciju prema korupciji u zdravstvu, ne precizirajući da li tu misli i na nabavke ljekova, koje su u nekoliko navrata ipak bile praćene aferama.

Iz kabineta prof. dr Miodraga Radunovića objasnili su da se u Crnoj Gori nabavka ljekova i medicinskuh sredstava sprovodi preko tendera.

I prvi čovjek Ljekarske komore Đoko Jočić tvrdi da u dugogogišnjoj ljekarskoj praksi nije primijetio da postoje neke posebne naklonjenosti ljekara prema pojedinim farmaceutskim kompanijama.

“Ovome je sigurno doprinijela i lista ljekova koji se propisuju na teret Fonda zdravstva, koja se inovira shodno novim farmaceutskim dostignućima”, kazao je on.

Isto je potvrdila i pomoćnica direktora u Agenciji za ljekove i medicinska sredstva dr Majda Šahman-Zaimović, koja je kazala da takav način odabira lijeka umnogome sprečava zloupotrebe.

“Međutim, iz razloga što je na raspolaganju samo jedan lijek, objektivno postoje pacijenti kojima taj lijek ne odgovara, kako po subjektivnom iskustvu, tako i po procjeni ljekara da ne postoji zadovoljavajućí terapijski odgovor, i u tom slučaju ljekari pacijentima preporučuju ljekove koji se ne nalaze na Listi ljekova, odnosno koji ne idu na teret Fonda zdravstva, već te ljekove pacijenti kupuju u privatnom sektoru”, navodi Šahman-Zaimović.

Saradnja između dvije strane neophodna je, tvrde sagovnornici “Vijesti”, ali je bitno da se ne pređe granica saradnje zasnovane na etičkim principima.

Jočić je rekao da je interes farmaceutskih kompanija da prodaju što više ljekova iz svog proizvodnog programa, te da u tom cilju i sprovode marketinške postupke u cilju informisanja i upoznavanja doktora s novim ljekovima.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li je upoznat sa eventualnom naklonošću pojedinih ljekara farmaceutima, da li ima evidenciju o simpozijumima na kojima su učestvovali i putovanjima koje su platile farmaceutske kompanije.

Roche: Izolovani slučajevi

Predstavništvo “Roche” za Crnu Goru saopštilo je da podržava nastojanja i akcije usmjerene ka otkrivanju i sankcionisanju koruptivnih radnji.

“Vjerujemo da je to jedini način da se pokaže da su takve radnje, ukoliko i gdje postoje, izolovani slučajevi. Kao takvi, oni se nipošto ne odnose na cjelokupnu farmaceutsku industriju i zdravstvene radnike”, kazali su predstavnici švajcarskog farmaceutskog giganta.

Etički kodeks će spriječiti konflikt interesa

Trenutno je u proceduri usvajanja Pravilnika o oglašavanju ljekova, kao i Etičkog kodeksa u promovisanju ljekova i odnosu farmaceutske industrije i zdravstvenih radnika, koji detaljnije uređuju tu oblast.

“Odredbe kodeksa će obezbijediti da farmaceutske kompanije rade na odgovoran, etički i profesionalan način.Kodeksom se nastoji obezbijediti da one sprovode promociju i komunikaciju sa zdravstvenim radnicima na vjerodostojan način izbjegavajući neadekvatno ponašanje i potencijalan konflikt interesa. Na ovaj način je upućena inicijativa komorama zdravstvenih radnika, Farmaceutskoj i Ljekarskoj komori, a na njima je da ovo pitanje, usvajajući kodeks, zaokruže”, kazala je Šahman-Zaimović.

Galerija

( Dražen Đurašković )