Protestanti upali u gradsku skupštinu u Belfastu

Vlasti su saopštile da je tokom sukoba na parkingu gradske skupštine u Belfastu ranjeno najmanje pet policajaca.

Više od 1.000 protestanata, od kojih su mnogi nosili britansku zastavu, sukobili su se s policijom nakon što su nacionalistički poslanici Šin Feina i SDLP-a izglasali da se sa vrha zgrade gradske skupštine ukloni zastava Velike Britanije, koja se odatle viorila od otvaranja ovog zdanja 1906. godine.

Prema toj odluci, zastava bi se podizala samo tokom 17 zvaničnih praznika, prenose agencije.

Izvjestan broj bijesnih protestanata pokušao je da uđe kroz zaključanu kapiju, oštetivši službena vozila, a zatim su se sukobili s policajcima koji su upotrijebili pendreke.

Škotski referendum podstakao Sjevernu Irsku na razmišljanje o odcjepljenju

Škotski referendum, koji bi se trebao održati na jesen 2014., irski nacionalistički čelnici su ocijenili kao početak kraja Ujedinjenog Kraljevstva i predlažu da i oni organizuju referendom o okončanju stogodišnje vladavine Londona.

Međutim, mnogi irski katolici nisu skloni ovakvim idejama, strahujući da bi to ugrozilo krhki mir.

"Bolje nam je tu gdje jesmo s racionalnog i emocionalnog stajališta", rekao je Šon Ker, 61-godišnji pristalica Šin Feina, glavne proirske nacionalističke stranke. "Preživjeli smo nerede i stvari su se smirile, ljudi se slažu. Pustite nas na miru", rekao je.

Ker nije jedini koji tako misli. Većina sjevernoirskih katolika, njih 52 posto, smatra da bi trebali da ostanu sastavu u Velike Britanije, govore podaci velikog ispitivanja javnog mnjenja o tom pitanju prošle godine.

Te podatke iskoristili su zadnjih nedjelja unionisti kao dokaz da referendum u Sjevernoj Irskoj ne bi uspio.

Otpor britanskoj vladavini glavni je motiv irskog nacionalizma otkako se Henrik VIII. u 16. vijeku proglasio i irskim kraljem.

Nakon što je Irska izborila nezavisnost od Britanije 1921., sjevernoirski su katolici ostali u sastavu britanskog kraljevstva u sjevernoj pokrajini kojom dominiraju protestanti, koji velikim dijelom potiču iz Škotske.

Nezadovoljstvo katolika njihovim položajem i želja da se priključe jugu podstakli su nasilje u kojem je tokom tri decenije poginulo gotovo 3.600 ljudi dok 1998. nije sklopljen mirovni sporazum kojim je uspostavljena zajednička vlada katolika i protestanata.

Mogućnost nezavisnosti irski katolici posmatraju najprije kroz prizmu ekonomije, u svjetlu ekonomskog kraha "keltskog tigra".

Dok škotski aktivisti ističu da bi direktna kontrola nad prihodima od škotskih podmorskih naftnih polja bila više nego dovoljna za nadoknadu subvencija iz Londona, gotovo svi u Sjevernoj Irskoj priznaju da imaju finansijske koristi od Londona.

Sjeverna Irska od Londona dobija gotovo 10 milijardi funti godišnje, što je gotovo polovina potrošnje javnog sektora u kojem radi gotovo trećina stanovništva pokrajine.

Šin Fein tvrdi da bi objedinjavanje javnih usluga za 4,5 miliona stanovnika Irske i 1,8 miliona stanovnika Sjeverne Irske omogućilo uštede, no mnogi u to ne vjeruju.

Odcjepljenje od Londona u sadašnjoj atmosferi bilo bi "potpuno ludo", rekao je Džim Vejd, katolički poslovni čovjek. "Da se glasa sjutra, glasao bih za ujedinjenu Irsku. Ali u isto vrijeme mislim da to sebi ne možemo priuštiti."

Čak i u republikanskim djelovima Belfasta, ekonomska realnost razlog je za zabrinutost. "Nikada nisam srela nekoga ovdje ko želi da ostane u Britaniji", kazala je Margaret Šenon (58). "Ali i to zavisi od izbora trenutka. Kada ljudi pogledaju na jug, vide da ponovno režu potrošnju, oduzimajući penzionerima čak i povlastice za prevoz autobusom. To bi uznemirilo ljude."

Ujedinjenje je teško prodati i u Irskoj. Po ispitivanju javnog mnjenja prošle sedmice, petina Iraca smatra da bi se ujedinjenje moglo dogoditi u idućih 25 godina, a trećina smatra da se to nikada neće desiti.

Irska vlada prošle je godine, na primjer, odustala od planirane gradnje prekograničnog autoputa, vrijednog 560 miliona eura.

"Sjeverna nacionalistička zajednica nema nikakvih iluzija da jug želi ujedinjenu Irsku u srednjeročnom ili dugoročnom periodu", rekao je Graham Voker, profesor političke istorije na Univerzitetu "Queen's" u Belfastu. "To im je jako jasno rečeno."

Nacionalisti škotski referendum ocjenjuju početkom raspada Ujedinjenog Kraljevstva, ističući da će, čak i ako referendum ne uspije, London Škotskoj morati dati veću autonomiju.

"Škotski referendum pokazuje da se o uniji može raspravljati. Unija nije uklesana u kamen niti zacrtana za sve buduće generacije", rekao je Džon O'Doud, Šin Feinov ministar obrazovanja.

Irski nacionalisti ne mogu ipak osigurati većinu za ujedinjenje jer su katolici i dalje u manjini. Po popisu iz 2001., 40 posto stanovnika Sjeverne Irske su katolici, a 46 posto protestanti.

Unionisti se nadaju da bi odbacivanje nezavisnosti u Škotskoj osnažilo uniju.

"Ako budu glasali za ostanak u uniji uvjerljivom većinom, to će zapravo osnažiti a ne oslabiti uniju", rekao je član Demokratske unionističke stranke Džefri Donaldson. "Mislim da će ishod referenduma to pitanje zatvoriti za još mnogo godina."

Sporazum o održavanju referenduma o nezavisnosti potpisali su 15. oktobra ove godine britanski premijer Dejvid Kameron i škotski premijer Aleks Salmond. Referendum bi se trebao održati na jesen 2014.

Po zadnjem ispitivanju javnog mnjenja od 26. oktobra, nezavisnost podržava 23 posto Škota, 41 posto podržava veću autonomiju unutar Velike Britanije, dok je 25 posto za zadržavanje sadašnjeg stanja.

Ankete takođe pokazuju da bi porasla i podrška za povećanje ovlašćenja Nacionalne skupštine Velsa ukoliko se Škoti odluče za nezavisnost.

Galerija

( Beta )