Najveća simulacija funkcionalnog mozga do sada

Spaun ima 2,5 simuliranih neurona organizovanih u podsisteme kako bi što bolje oponašali prefrontalni korteks, bazalne ganglije, talamus i drugu kognitivnu mašineriju u mozgu

167 pregleda2 komentar(a)
01.12.2012. 16:04h

Kanađanin Kris Elajasmit je nekoliko godina proveo razmišljajući o tome kako da napravi vještački mozak, a uskoro će objaviti i knjigu o tome.

"Prvo što sam pomislio je da mi ljudi neće vjerovati ako to ne demonstriram", kazao je ovaj naučnik sa Univerziteta Vaterlu.

Zbog toga je Elajasmit izgradio Spaun, koji je u četvrtak okarakterisan najvećom simulacijom funkcionalnog mozga na svijetu.

Spaun prepoznaje brojeve, pamti liste i ispisuje ih, a može čak proći i neke osnovne aspekte testiranja koeficijenta inteligencije.

Nekoliko laboratorija u svijetu trenutno radi na velikim modelima mozga,

"Prvo što sam pomislio je da mi ljudi neće vjerovati ako to ne demonstriram", kazao je Kris Elajasmit sa Univerziteta Vaterlu
ali ti modeli ne vide, ne pamte i ne mogu kontrolisati udove. Elajasmit se odlučio za drugačiji pristup.

On je koristio kompjutere kako bi simulirao ono što se dešava u mozgu na sličan način kao što simulatori letenja oponašaju ono što se dešava tokom leta.

Spaun (skraćenica od Semantic pointer architecture unified network), ima 2,5 simuliranih neurona organizovanih u podsisteme kako bi što bolje oponašali prefrontalni korteks, bazalne ganglije, talamus i drugu kognitivnu mašineriju u mozgu. Spaun takođe izvodi simulaciju oka koje vidi, kao i ruke koja crta.

Kako kaže Elajasmit, ovaj pojednostavljeni model, čija je izgradnja trajala godinu dana, oponaša mnoge aspekte nauroanatomije, neuropsihologije itd.

Spaun simulira biološke funkcije neurona, uključujući i električni napon koji stvaraju ćelije, kao i signale koji se kreću po mozgu.

Elajasmitov tim tvrdi da njihov virtuelni mozak može da obavlja osam vrsta zadataka koji se baziraju na prepoznavanju, prisjećanju i pisanju brojeva.

Kako kažu naučnici, Spaun je, baš kao i ljudski mozak, mnogo bolji u pamćenju brojeva na početku i kraju niza nego onih u sredini.

Galerija