Novi status neće nahraniti djecu u Gazi

Palestinsko društvo je i poslije glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija koja je ubjedljivom većinom podržala inicijativu da se palestinski status unaprijedi iz „entiteta“ u „državu nečlanicu“ ostalo podijeljeno i politički i geografski između Gaze koja je pod kontrolom Hamasa i Zapadne obale koju kontroliše Palestinska uprava; takođe su ostala neriješena pitanja poput ekonoske slabosti, života pod izraelskom okupacijom i gotovo propalih mirovnih pregovora.

Sve su to razlozi zbog kojih je odluka UN umnogome simbolična. Ali, kako se navodi u analizi BBC-a, poenta je u tome da je na Bliskom istoku simbolika važna.

Palestinci sada mogu da učestvuju u debatama UN i potencijalno da se priključe tijelima poput Međunarodnog krivičnog suda.

Oni bi, recimo, mogli da tuže Izrael zbog njihove politike u vezi sa naseljima na Zapadnoj obali – što mnogi smatraju kršenjem međunarodnog prava. Izrael, međutim, odbacuje ovo pravno tumačenje, ali vjerovatno nema preveliku želju da ovo pitanje testira na sudu.

Kako navodi analitičar BBC-a, čak iako Palestinci odluče da ne iskoriste odmah ovu mogućnost, prijetnja da bi to mogli učiniti mogla bi biti moćno diplomatsko oružje.

Palestinci sada mogu da učestvuju u debatama UN i potencijalno da se priključe tijelima poput Međunarodnog krivičnog suda

Izraelski zvaničnici kažu da sve ovo sprečava izglede za mirovne pregovore. Međutim, Palestinci smatraju da je mirovni proces već gotovo mrtav i da je za njih bilo pitanje zdravog razuma da traže alternativni put.

Uoči glasanja, Izrael se trudio da osujeti palestinsku strategiju – ili da makar pokuša da obezbijedi podršku mreže moćnih saveznika.

Međutim, njihova strategija je omanula – Francuska je podržala palestinsku inicijativu, dok su Njemačka i Velika Britanija ostale uzdržane.

Sjedinjene Države su, kako se i očekivalo, ostale na strani Izraela, ali je uz njih stala mala grupa, u diplomatskom smislu, relativno nebitnih igrača poput Palaua, Naurua, Mikronezije i Maršalskih ostrva.

U ovakvim momentima postoji prirodna tendencija da se gleda unaprijed i pokuša dokučiti šta bi događaji iz Njujorka mogli značiti za budućnost rješenja u vidu dvije države i uopšte odnosa između Palestinaca i Izraelaca.

Međutim, kako se u analizio BBC-a navodi, vrijedi posmatrati glasanje u Njujorku i kao presjek trenutnog stanja međunarodnog raspoloženja u vezi sa pitanjem koje decenijama opterećuje svjetsku diplomatiju.

Palestinci odnos glasova u Generalnoj skupštini tumače kao jasan dokaz da se podrška okreće na njihovu stranu. Međutim, teško je odrediti da li oni to raspoloženje mogu pretvoriti u konkretan politički napredak.

A na Bliskom istoku ništa nije jednostavno.

Nedavni konflikt između Izraela i Hamasa u Gazi je, u očima arapskog svijeta, mogao podići poziciju palestinske ekstremističke organizacije Hamas. A umjerenija Palestinska uprava je ta koja je uložila u diplomatsku strategiju kroz UN.

Prema tome, neke od zemalja koje su bile uzdržane ili su glasale za Palestince možda su imale namjeru da podrže umjerenije sekulariste iz Palestinske uprave protiv islamista iz Hamasa, prije nego Palestince uopšte protiv Izraelaca.

Još uvijek nije jasno kako će Izrael odgovoriti na ovaj diplomatski poraz. Možda bi mogao odložiti svaku osvetu dok ne bude jasno kad i u kojim okolnostima bi Palestinci napravili potez po pitanju Međunarodnog krivičnog suda.

Ipak, prvi znaci izraelskog gnjeva pojavili su se manje od 24 sata nakon glasanja u UN.

Jedan visoki izraelski zvaničnik je potvrdio da je vlada odobrila izgradnju još 3.000 stambenih jedinica u okupiranom Istočnom Jerusalimu i Zapadnoj obali.

BBC konstatuje da to što su Palestinci dobili status kakav u UN ima Vatikan neće popraviti ni jedan put, niti će nahraniti ijedno dijete u Gazi ili Zapadnoj obali

Kako je prenio izraelski list „Harec“, neke od novih stambenih jedinica biće izrađene između Jerusalima i naselja Maleh Adumim. Planu da se izgrade naselja u ovoj oblasti, poznatoj kao E1, žestoko se protive Palestinci koji tvrde da će se tako Zapadna obala podijeliti na pola, što bi spriječilo stvaranje Palestinske države na jedinstvenoj teritoriji.

Palestinci su ovo ili nešto slično možda i očekivali, ali je to ipak pokazatelj koliki je raskol između dvije strane oko spornih naselja i koliko ni događaji u Njujorku, ni ova reakcija neće doprinijeti rješenju problema.

Oko pola miliona Jevreja žive u više od 100 naselja koja su izgrađena nakon okupacije Zapadne obale i Istočnog Jerusalima. Po međunarodnom pravu, ta naselja su nelegalna, mada to Izrael poriče.

BBC konstatuje da to što su Palestinci dobili status kakav u UN ima Vatikan neće popraviti ni jedan put, niti će nahraniti ijedno dijete u Gazi ili Zapadnoj obali.

Međutim, simbolika zaista znači i s tim u vezi potrebno je razmotriti još jedno pitanje.

Navikli smo da o ovom sporu govorimo kao o sporu između Izraela – vlastita imenica koja označava državu – i Palestinaca – vlastita imenica koja označava narod, a ne definisani politički entitet.

Da li unapređenje u UN znači da upotreba odrednice Palestina za taj entitet sada ulazi u svakodnevni diplomatski i novinarski rječnik? I ukoliko je tako, kada će se to desiti?

To je nešto o čemu bi narednih dana trebalo da se razmotri na konferencijama ministara inostranih poslova i medijskih urednika.

SAD: Širenje naselja kontraproduktivno

Bijela kuća je juče saopštila da je izraelski plan o širenju jevrejskih naselja „kontraproduktivan“ i da bi mogao otežati povratak Izraelaca i Palestinaca za pregovarački sto, javio je Rojters.

„Ponavljamo svoje protivljenje naseljima, izgradnji u Istočnom Jerusalimu i najavama o tome“, kazao je portparol Bijele kuće Tomi Vitor.

„Smatramo da su ovakve akcije kontraproduktivne i da otežavaju obnavljanje direktnih pregovora ili postizanje rješenja u vidu dvije države.“

Vitor je poručio da su direktni pregovori i dalje cilj Sjedinjenih Država i da one „podržavaju sve strane da preduzmu korake kako bi se taj cilj lakše postigao.“

( Danka Vraneš Redžić )