Ovogodišnji rod kukuruza u Srbiji sadrži otrovne materije

Generalni direktor preduzeća za kontrolu kvaliteta “SGS Srbija”, Marinko Ukropina, je za današnji “Mađar So” rekao da je u njihovim laboratorijama utvrđeno prisustvo aflatoksina u kukuruzu, najkancerogenijeg poznatog jedinjenja koje se može naći u hrani za ljude i životinje, prenosi Beta.

Prema njegovim riječima, kontaminaciju kukuruza izazvala je suša i da se na osnovu ispitanih uzoraka može zaključiti da je svega 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.

“Do sada sprovedena ispitivanja ukazuju na koncentracije aflatoksina koje su iznad dozvoljenih i pozivaju na hitnu reakciju nadležnih državnih službi i svih subjekata u lancu proizvodnje, skladištenja, prodaje i prerade kukuruza”, rekao je Ukropina.

Prema njegovim riječima, na osnovu ispitanih 375 uzoraka u laboratoriji preduzeća “SGS Srbija”, može se zaključiti da je svega 32 odsto kukuruza bezbjedno za ljudsku upotrebu, a rezultati ispitivanja provjeravani su i u drugim laboratorijama u njihovoj mreži.

“Podatak ima statističku težinu i reprezent je stanja cjelokupnog roda kukuruza po pitanju kontaminacije aflatoksinima i ukazuje da jednim odgovornim upravljanjem možemo da zaštitimo najosjetljivije kategorije. Svakako, proritetan je monitoring svih uskladištenih količina”, naveo je Ukropina.

Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe i izazviaju rak jetre.

Prema riječima direktora “SGS Srbija”, dio kontaminiranog kukuruza koji ispunjava uslove kvaliteta za stočnu hranu može da se upotrebi u smješama za stočnu hranu, a preostali dio može da se usmjeri na proizvodnju bioetanola ili skroba.

“Svi pokazatelji ukazuju da je do razvoja gljivica došlo na poljima i da je izostala pravovremena reakcija, koja je donekle mogla ublažiti problem. Iako je problem identifikovan u postžetvenom periodu, nije kasno da se preko ozbiljnog akcionog plana zaštiti zdravlje svih konzumenta kukuruza i proizvoda od kukuruza”, rekao je Ukropina.

Direktor “SGS Srbija” dodao je da je ove godine problem sa aflatoksinima poprimio pandemijske razmjere i da je u manjoj ili većoj mjeri prisutan u svim zemljama koje se bave uzgajanjem kukuruza, poput Mađarske, Rumunije i Bugarske, ali je stepen kontaminacije mnogo povoljniji, zbog činjenice da su primijenile adekvatne mjere i u predžetvenom i u postžetvenom periodu.

Saković: Bez panike zbog kukuruza

Direktor Udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković kaže da nema razloga za paniku zbog zaraženosti ovogodišnjeg roda kukuruza kancerogenim aflatoksinima.

Saković kaže da se kroz pojačanu kontrolu i inspekciju može sačuvati zdravstvena ispravnost hrane za ljude i životinje.

On je u izjavi za agenciju Beta rekao da će negativne posljedice kontaminacije kukuruza aflatoksina na najvećem procentu ovogodišnjeg roda osjetiti proizvođači, jer će zbog toga izvoz biti drastično smanjen.

Prema mišljenju Sakovića, propust oko utvrdivanja aflatoksina je napravljen još tokom vegetacije kukuruza, jer poljoprivredne stručne službe i instituti koje prate primjenu hibrida koje su proizveli, nisu na vrijeme upozorile proizvodjače.

"Tada je već moglo da se odluči da se zaraženi i zdravi kukuruz razdvoje nakon berbe, što nije učinjeno, pa je sav kukuruz skladišten zajedno", naveo je on jedan od načina na koji je šteta mogla da se smanji.

Američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) smatra da kad su u pitanju aflatoksini nije moguće postizanje apsolutne sigurnosti hrane, odnosno da maksimalno dopuštena količina mora da bude jednaka nuli.

Saković je kazao da su odgovorni u državi upoznati s problemom već mjesec dana i da treba očekivati da su pojačane kontrole na svim nivoima za sve proizvode od kukuruza, navodeći da postoje načini prerade i detoksikacije da se taj otrov ne nadje u stočnoj i hrani za ljude, odnosno u mlijeku i mesu.

Prema njegovim riječima, stočnoj hrani i koncentratima mogu da se dodaju određeni minerali koji omogućavaju da životinja kroz izlučevine izbaci otrov iz organizma i ne veže ga u meso.

Govoreći o izvozu kukuruza, on je naveo da bi se moglo desiti da on ove godine dostigne 30 odsto prošlogodišnjeg, na šta će pored umanjenja roda zbog suše, uticati i aflatoksini u kukuruzu.

"Ovogodišnji rod iznosi oko četiri miliona tona, što je za trećinu manje od prosječnih 6,5 miliona tona, a pojava aflatoksina dodatno otežava situaciju, jer je srpski kukuruz svjetski brend uz koji ide epitet da je bez toksina, da nije genetski modifikovan i da se može koristiti za ljudsku ishranu", rekao je Saković.

On je objasnio i da kod aflatoksina postoji određeni nivo tolerancije na prisustvo u poljoprivrednim proizvodima, a procenat se razlikuje od zemlje do zemlje i od namjene tih proizvoda, zbog čega neke količine domaćeg kukuruza mogu da se izvezu, a druge ne.

Dodao je da sličan problem s prisustvom aflatoksina u kukuruzu ove godine imaju i Rumunija, Mađarska i Bugarska, iako pojava aflatoksina predstavlja pojavu karakterističnu za toplije krajeve.

Aflatoksini su toksični produkti plijesni Aspergillus flavus, koji mogu biti prisutni u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krumpiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog porijekla, posebno mlijeku, ako su životinje hranjene kontaminiranom stočnom hranom.

Ta plijesan može zahvatiti sve procese od uzgoja i žetve, preko skladištenja do prerade, njena pojava uslovljena je klimom geografskim položajem, agrotehničkim mjerama i načinom prerade sirovina.

Stručnjaci navode da aflatoksini oštećuju jetru i druge organe i izazviaju rak jetre.

Američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) smatra da kad su u pitanju aflatoksini nije moguće postizanje apsolutne sigurnosti hrane, odnosno da maksimalno dopuštena količina mora da bude jednaka nuli. Povremena konzumacija malih količina aflatoksina je neizbježna, ali u tom slučaju FDA smatra da je rizik za pojavu bolesti vrlo nizak.

( Beta )