“Pametni grad Podgorica”: Možemo li i mi pametno upravljati otpadom?

Senzori u kontejnerima za otpad koji bi signalizirali kad je vrijeme za njihovo pražnjenje, primjena RFID tehnologije za praćenje koji građani i koliko recikliraju i uvođenje nagradnih poena, zahvaljujući kojima bi najodgovorniji dobijali i najniže račune za smeće, samo su neki od predloga koje iz kompanije Siemens navode u nedavno predstavljenoj studiji “Pametni grad Podgorica”.

U studiji, uz analizu stanja, iz Siemensa daju predloge rješenja kojima bi glavni grad postigao veći stepen energetske efikasnosti, kroz primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT).

Koncept “pametnih gradova” je zahvaljujući napretku ICT postao stvarnost u visokorazvijenim zemljama. Napredno upravljanje saobraćajem, zgradama, električnom mrežom i odlaganjem otpada, kako navode iz Siemensa, omogućilo je gradskim vlastima da utiču na smanjenje potrošnje energije i zagađenja vazduha, i tako život u gradovima učine boljim i udobnijim.

Upravo su često gradovi sa najboljim uslovima za život i oni u kojima se, prema pisanju časopisa “The Economist”, strategija “pametnih gradova” uspješno sprovodi godinama - Beč, Vankuver, Melburn, Cirih…

“Pametna” rješenja koja su, nakon analize stanja, ponuđena Podgorici, odnose se, pored ostalog, na saobraćaj, sisteme za obavještavanje građana o servisnim informacijama i - upravljanje otpadom…

U upravljanju otpadom, pametne tehnologije se mogu primijeniti kod sakupljanja, kako bi se izbjeglo nepotrebno slanje kamiona na lokacije na kojima nema dovoljno otpada. Jedno od rješenja problema je postavljanje mikro senzora u kontejnere. Senzori bi mjerili nivo njihove popunjenosti i onda kada je kontejner dovoljno pun, senzor bi slao informaciju u centar za podatke.

Iz Siemensa su predložili i upotrebu RFID oznaka na kantama za otpatke i kantama za recikliranje. Oznake su povezane sa određenim stanovnikom ili adresom i, slično bar-kodu, mogu se očitati pomoću opreme na vozilima za sakupljanje. Sakupljene RFID informacije se šalju u gradsku bazu podataka na analizu i primjenjuju na različite načine. Jedna od primjena je praćenje koji stanovnici postavljaju svoje otpatke u kante za reciklažu. Na osnovu toga, grad bi mogao da onima koji ne učestvuju u reciklaži, upućuje edukativne sadržaje, a nagradi one koji recikliraju.

Tehnologija se, navode u Siemensu, može iskoristiti i za razvijanje sistema “plati koliko bacaš”, kojim se svakom korisniku usluga komunalnog preduzeća naplaćuje onoliko koliko otpada proizvode i bacaju.

Iz “Čistoće” smatraju da bi RFID oznake u Podgorici imale najveću primjenu na reciklažnim dvorištima, gdje bi oni koji odlažu otpad dobijali kartice sa podacima o broju posjeta reciklažnom dvorišu i količini odloženog otpada. Kao rezultat, najodgovorniji bi dobijalni najniže račune za smeće.

Iz Siemensa su predložili i primjenu pametnih tehnologija u oblasti vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, što, pored ostalog, uključuje pametna brojila, senzore gubitaka vode, senzore pritiska, mjerače protoka i senzore kvaliteta vode...

“Podgorica ide ka novim modelima u oblasti energetske efikasnosti, koji će je mapirati kao značajnu destinaciju u ovoj oblasti. Uvjerena sam da su u Studiji navedena trenutno najpovoljnija rješenja na polju energetske efikasnosti infrastrukture i usluga, koja se mogu implementirati i na kraju donijeti rezultate Glavnom gradu, odnosno građanima”, kazala je Snežana Ivanović, izvršna direktorka Siemensa Crna Gora. Svi servisi za građane na jednom mjestu

Kao jedno od rješenja za “pametnu” Podgoricu, u Siemensu vide i uvođenje sistema za obavještavanje građana o servisnim informacijama u formi mobilne aplikacije. Putem aplikacije, građani bi dobijali vijesti koje se odnose na komunalni sistem, razvojne projekte, modernizaciju, najave radova, događaja, informacije o redu vožnje gradskog prevoza, taksi službama...

Aplikacija bi trebalo da sadrži i mogućnost prijave komunalnih i sličnih problema...

( Damira Kalač )