Iz Amnesti internešnala zabrinuti nakon oslobađajuće presude za deportacije

Predstavnici Amnesti internešnala (AI) saopštili su da su veoma uznemireni što crnogorski Viši sud prošle nedjelje nije mogao da postigne adekvatnu saglasnost povodom krivice ili nevinosti bivših policijskih i vladinih zvaničnika, za koje se tvrdi da su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti protiv bosanskih (bosansko-muslimanskih) izbjeglica tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Devetorica pripadnika MUP-a Crne Gore i u ponovljenom sudskom procesu oslobođeni su u četvrtak, 22. novembra, od optužbe da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, tako što su 1992. iz Crne Gore nezakonito selili građane Bosne i Hercegovine i predali ih vlastima Srpske Republike.

Sud je, kako se navodi u presudi, ocijenio da su bivši pripadnici MUP-a postupali nezakonito, ali da nijesu počinili krivično djelo - ratni zločin, koje im se stavlja na teret.

Sud, takođe, kako piše AI, nije uspio da okarakteriše konflikt u BiH kao međunarodni oružani sukob, a nije priznao da zločini, koje su optuženi navodno počinili, treba da budu okarakterisani kao zločini protiv čovječnosti.

Skoro svi su ubijeni, mada sudbina i lokacija 35 ljudi i dalje ostaje nepoznata. Devet njih, poslatih u zatvorski logor u Foči, preživjelo je, ali se za 21 muškarca vjeruje da su tamo ubijeni. Ostaci još šest ljudi su ekshumirani i identifikovani u Sremskoj Mitrovici i Miljevini

"Uprkos preinačenoj optužnici, Viši sud u Podgorici u Crnoj Gori nije bio u stanju da postigne adekvatnu saglasnost oko toga da li je devet bivših vladinih i policijskih zvaničnika, optuženih za ratne zločine, za 'deportaciju' više od 80 bosanskih (bosansko-muslimanskih) izbjeglica koji su došli u Crnu Goru 1992, da traže zaštitu od snaga bosanskih Srba, nevino ili krivo za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti", saopštili su iz AI.

U njihovoj izjavi se navodi da je crnogorska policija, umjesto da izbjeglicama pruži zaštitu, pohapsila izbjeglice i vratila ih policijskim i oružanim snagama bosanskih Srba.

Skoro svi su ubijeni, mada sudbina i lokacija 35 ljudi i dalje ostaje nepoznata. Devet njih, poslatih u zatvorski logor u Foči, preživjelo je, ali se za 21 muškarca vjeruje da su tamo ubijeni. Ostaci još šest ljudi su ekshumirani i identifikovani u Sremskoj Mitrovici i Miljevini. Okrivljeni su optuženi za nezakonito hapšenje i deportaciju bosanskih izbjeglica kao ratni zločin, ali ne za zločine protiv čovječnosti.

“Crnogorski sud smatra da su okrivljeni nezakonito uhapsili bosanske civile. Predsjedavajući sudija je oslobodio optuženike optužbe za ratne zločine na osnovu toga da oni nijesu bili učesnici, niti da su povezani sa bilo kojom stranom u ratu u BiH, koji je sud pogrešno okarakterisao kao nemeđunarodni oružani konflikt, iako je žalbeni sud, prilikom revizije prve presude, odlučio da konflikt jeste bio međunarodnog karaktera. Sud takođe smatra da Bošnjaci nijesu bili izbjeglice”, navodi se u izjavi AI.

"Optuženi nisu bili dio oružanih snaga SRJ"

Odlukom specijalnog vijeća sudije Milenke Zižić u Višem sudu u Podgorici, oslobođeni su bivši šef SDB-a Boško Bojović, bivši pomoćnik ministra policije Milisav Marković, bivši načelnik sektora SDB-a u Herceg Novom Radoje Radunović, bivši načelnik CB Herceg Novi Milorad Ivanović, komandir stanice milicije u CB-u Herceg Novi Milorad Šljivančanin, načelnik SDB-a u Ulcinju Božidar Stojović, načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Ulcinju Sreten Glendža, službenik resora SDB-a u Herceg Novom Duško Bakrač i načelnik Centra bezbjednosti u Baru Branko Bujić.

U presudi piše da oni, kao pripadnici MUP-a Crne Gore, nisu bili dio oružanih snaga SRJ i ne može se prihvatiti da su kršili pravila međunarodnog prava.

Amnesti internešnal je svjetski pokret za zaštitu ljudskih prava. Suprotstavlja se akcijama vlada i grupa koje pokušavaju da osujete ljude u korišćenju njihovih prava.

Organizacija je osnovana 1961. u Londonu i dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1977.

( Nada Bogetić, Danilo Mihailović )