Katalonija teško do nezavisnosti bez psihološke podrške dvotrećinske većine
Međutim, glavna stranka je izgubila značajan broj mjesta u parlamentu
Četiri separatističke partije u Kataloniji su osvojili većinu na juče održanim regionalnim izborima.
Međutim, glavna stranka je izgubila značajan broj mjesta u parlamentu, što će vjerovatno podriti njene napore da sazove referendum o nezavisnosti.
Vladajuća koalicija Konvergencije i Unije (CiU) osvojila je 50 mjesta u lokalnom parlamentu koji ima 135 mjesta, što je znantno manje od sadašnjih 62.
Separatistička Katalonska republikanska ljevica (ERC) osvojila je 21 mjesto, a dvije manje separatističke partije su osvojile ukupno 16 mjesta, usljed čega četiri stranke zajedno imaju 60 odsto glasova, prenijela je agencija Rojters.
Regionalni predsjednik Artur Mas iz CiU zasnivao je kampanju na obećanju da će održati referendum o nezavisnosti, reagujući na uspon separatističkog pokreta među Kataloncima nezadovoljnim Španijom koja je u dubokoj ekonomskoj krizi.
Istraživanja javnog mnjenja su predviđala da će CiU zadržati 62 mjesta u parlamentu i osvojiti još više i da će četiri separatističke stranke imati više od dvije trećine mjesta. Nijedno od tih predviđanja se nije obistinilo. Bez psihološke podrške dvotrećinske većine, analitičari tvrde da će Masu biti teško da prkosi ustavu i centralnoj vladi u Madridu i da pokuša da održi referendum.
Odziv je bio izuzetno visok, 68 odsto, deset više nego na prethodnom glasanju prije dvije godine, podsjeća Rojters.
Tim Frend, dopisnik Al Džazire iz Barselone, smatra da bi rezultat jučerašnjih izbora „mogao biti korak u nepoznato“ i da kriza u španskoj ekonomiji primorava Katalonce da traže suverenitet.
„Vrijeme je da Katalonci teže da dobiju svoju naciju. Kada ste u vezi i ne slažete se, onda radite na uzajamnom poštovanju. Mi smo pokušali, ali nije Španija“, rekao je 67-godišnji Hoze Manuel Viktorija, koji je glasao za vodeću proseparatističku partiju.
Rastući separatistički porivi Katalonaca predstavljaju veliki izazov za španskog premijera Marijana Rahoja, koji pokušava da smanji visoke troškove zaduživanja ubjeđujući investitore u fiskalnu i političku stabilnost Španije.
Katalonci su bijesni na Rahoja jer je odbio da sa njihovim regionom pregovara o novom dogovoru o porezima. Procjenjuje se da na godišnjem nivou 16 milijardi eura u plaćenim porezima u Kataloniji, što predstavlja oko osam odsto ekonomske proizvodnje, ne biva vraćeno tom regionu.
Rojters ističe da je sve donedavno Mas bio umjereni nacionalnista koji je zahtijevao da Katalonija dobije veći stepen samouprave. Međutim, pratio je raspoloženje stanovništva i okrenuo se radikalnijem separatizmu. Mas je poručio pristalicama kako želi da bude posljednji predsjednik Katalonije unutar Španije.
Zabrinut da bi se separatistički porivi mogli proširiti na Baskiju ali i šire, Rahoj je prošle sedmice poručio da su izbori u Kataloniji važniji od opštih izbora.
Recesija i visok državni deficit gurnuli su Španiju u središte dužničke krize zemalja eurozone, a Rahoj razmišlja da od međunarodnih kreditora zatraži pomoć.
„Nezavisnost me ne interesuje. To je u potpunosti neodgovorno“, rekao je 45-godišnji Luis, peruanski imigrant i prodavac koji je glasao za Narodnu partiju. Dodao je: „To podrazumijeva napuštanje EU i pad BDP. Mas je ekonomista. On sve to zna, ali ništa ne govori. Zašto?“
Alisia Sančes-Kamačo, kandidatkinja Narodne partije premijera Rahoja, upozorila je na ekonomsku katastrofu u slučaju da Katalonija pokuša da napusti Španiju.
„Nemojte da ostajete kod kuće (na dan izbora) ako ne želite da nas izbace iz Španije i iz Evrope“, poručila je pristalicama prošle sedmice.
Galerija
( Miloš Rudović )