Vlada protiv zračenja: Solarijumi samo za punoljetne

Ministarstvo održivog razvoja i turizma pripremilo je Nacrt zakona o zaštiti od nejonizujućeg zračenja, koji će, između ostalog, urediti zaštitu zaposlenih u zonama izloženim zračenju.

Tamara Đurović, samostalna savjetnica za zaštitu od zračenja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, za "Vijesti" je rekla da su nepostojanje zakonodavstva i briga za zdravlje ljudi i životnu sredinu iz ove oblasti nametnuli potrebu izrade zakona, o kojem je do 29. novembra otvorena javna rasprava. Centralna rasprava održaće se 23. novembar 11 časova u ministarstvu.

Solarijumi samo za starije od 18

Nacrtom zakona je zabranjeno korišćenje uređaja koji proizvode optičko zračenje ili sadrže izvore optičkog zračenja koji se primjenjuju u kozmetičkim salonima - solarijumi, kavitacija i drugo, za mlađe od 18 godina.

"Duga izloženost kompleksnom uticaju štetnih zračenja isključivo remeti energetsku strukturu bioloških sistema, a to se odražava tako što dolazi do pojave raznih oboljenja, kako psiho-mentalnih, tako i fizičkih. Dugoročno izlaganje ovoj vrsti zračenja šteti čovjekovom zdravlju, što su pokazale i mnoge epidemiološke studije. Elektromagnetna polja i talasi predstavljaju stalnu opasnost po naše zdravlje, čak i kada su u okvirima dozvoljenih granica", napominje Đurović.

Istine i mitovi o solarijumu >>>

Stručnjaci upozoravaju da su prvi simptomi oboljenja izazvanih štetnim djelovanjem zračenja povećana razdražljivost i nervoza, nesanica, glavobolje, osećaj malaksalosti i hroničnog umora, anksioznost, sklonost depresiji, teškoće pri pamćenju i problemi sa koncetracijom, gubljenje vitalnosti, smanjivanje tjelesne i psihičke aktivnosti... Evidentni su uticaji polja na biljke i životinje i u razmatranju uticaja na životnu sredinu se navode primjeri osušenog drveća u blizini izvora zračenja, uticaja dalekovoda visokog napona na pčele, ometanje TV i radio prijema, smetnje na komunikacionim vezama...

Vrtići i škole pod posebnom pažnjom

Ono što do sada nije bilo uređeno, a što će biti predmet novog zakona je zaštita lica koja rade u zonama gdje se izvori nejonizujućih zračenja upotrebljavaju, uređuju se granice izlaganja za široku javnost u područjima povećane osjetljivosti (vrtići, škole, javne ustanove).

Đurović napominje da će se pažnja posvetiti profesionalno izloženim licima (ljudima koji rade sa izvorima zračenja u nekoj firmi):

„Na osnovu svih analiza i studija smatralo se potrebnim uvesti mjere za zaštitu radnika od rizika povezanih sa nejonizujućim zračenjem, zbog njihovog uticaja na zdravlje i sigurnost radnika, posebno oštećenja očiju i kože, kada je riječ o optičkim zračenjima. Cilj ovih mjera nije samo osigurati zdravlje i sigurnost svakog radnika na pojedinačnoj osnovi, već i stvoriti minimalnu osnovu zaštite svih radnika“.

Nacrtom je definisano da je imalac izvora nejonizujućih zračenja dužan da sprovede Procjenu rizika izloženosti radnika nejonizujućim zračenjima."Ukoliko se na osnovu Procjene rizika utvrdi da su vrijednosti upozorenja za elektromagnetno polje, odnosno optička zračenja iznad dozvoljenih, poslodavac je dužan da izradi i sprovede Akcioni program koji sadrži tehničke i/ili organizacione mjere, sa ciljem sprečavanja izloženosti zračenju iznad najviše dozvoljenih graničnih vrijednosti izloženosti za elektromagnetna polja, odnosno za optička zračenja", pojašnjava Đurović.

Podsticaj za biznis?

Đurović je istakla da je za sprovođenje ovog zakona neophodno obezbjeđivanje infrastrukturnih i institucionalnih pretpostavki, koje se prije svega odnose na akreditacije pravnih lica ili preduzetnika, što će otvoriti veliko polje za podsticanje za biznis sektor i značajan broj novih radnih mjesta.

"Donošenje ovog propisa sa sobom nosi podsticaj za preduzetništvo i nova zapošljavanja s obzirom da zakon predviđa veliki broj stručnih poslova sa kojima treba da se bavi pravno lice ili preduzetnik.

Ovo je ujedno šansa i poziv svim zainteresovanim stranama da razmišljaju o poslovima koji se odnose na mjerenje, na akreditaciju i svakako nezaobilaznu edukaciju kadrova na svim nivoima, jer u suprotnom ovaj se zakon ne bi mogao primijeniti", ističe Đurović, dodajući da zainteresovani već treba da se interesuju kod Akreditacionog tijela ili ministarstva.

Mobilni telefoni mogu da izazovu kancer

Đurović naglašava da je predviđeno da, zbog malih izlaznih snaga, uređaji poput mobilnih telefona, optičkih ključeva, laserskih štampača i slično, budu izuzeti od sistema dozvola.

"Korisnici mobilnih telefona su izloženi zračenju, ali nije dokazan toliko štetan uticaj, zbog veoma malih izlaznih snaga. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je objavila da zračenje mobilnog telefona može da izazove rak, uvrstivši na taj način ove uređaje u istu grupu kancerogena kao što su olovo, izduvni gasovi i hloroform.

SZO: Mobilni telefoni bi trebalo da se kategorišu kao "vjerovatno kancerogeni" >>>

Tim od 31 naučnika iz 14 zemalja, uključujući SAD, donio je preporuku proučivši naučna istraživanja kolega.

U njima su pronašli dovoljno dokaza koji izloženost zračenju telefona stavljaju u kategoriju 'moguće kancerogeno za ljude'. Iako nije bilo dovoljno dugoročnih istraživanja koja bi sa sigurnošću mogla da identifikuju mobilne telefone kao aparate čije zračenje izaziva rak, ipak ima dovoljno dokaza koji ukazuju na moguću štetu, i zato je potrebno na nju upozoriti korisnike", ukazuje Đurović.

Cilj zakona je da se spriječi uvoz aparata koji zrače preko mjere

Đurović objašnjava da izvore nejonizujućih zračenja koristimo i srećemo u svakodnevnom životu, počev od prostora u kome živimo i radimo, do savremenih sredstava komunikacije. Riječ je o elektranama i energanama, dalekovodima i trafostanicama, poslovnim zgradama u kojima su zbog instalisanih električnih uređaja i elektronskih sklopova prisutna elektromagnetna polja.

Zatim motornim vozilima, avionima, brodovima, mobilnim telefonima, ali i uređajima u domaćinstvu kao što su televizijski ekrani i ekrani računara, veš mašina, električne pećnice, frižideri, usisivači, automati za kafu, tosteri, fen za kosu, muzički stub, halogena stona lampa i medicinskim uređajima poput laserskih i uređaja za magnetnu rezonancu.

Ona ističe da će se ovim zakonom urediti baza podataka o vrsti, karakteristikama i broju izvora nejonizujućih zračenja koji se koriste u životnoj i radnoj sredini:

“Donošenjem zakona spriječio bi se nekontrolisani uvoz izvora nejonizujućih zračenja koji mogu da ugrožavaju zdravlje ljudi, a čije korišćenje nije dozvoljeno u drugim zemljama, jer su one već donijele regulativu vezanu za zaštitu od nejonizujućih zračenja".

( Jelena Jovanović )