Država trlja ruke, građani zgroženi i zabrinuti za životnu sredinu

Viedma se nalazi na mjestu gdje se široki Rio Negro uliva u južni Atlantik, tamo gdje počinje Patagonija. Krajem 1980-ih su novinari i reporteri iz cijelog svijeta dolazili u Viedmu jer se planiralo preseljenje sjedišta argentinske vlade iz Buenos Airesa u taj mali grad kako bi se podstakao razvoj rijetko nastanjenog juga zemlje. Ali ti planovi su propali. Vladi predsjednika Raula Alfonsina je ponestalo novca koji mu je trebao za preseljenje. Čitav plan je zaboravljen zbog čega je u Viedmi zavladalo veliko razočarenje, a oni koji su tamo bili došli sa nadom da će dobiti posao, ubrzo su spakovali kofere i - otišli.

Prije dvije godine, nakon što se guverner Migel Saiz vratio iz posjete Aziji, proširio se glas da kineski investitori žele da iznajme 320.000 hektara argentinske zemlje na 50 godina i da u obližnjoj luci za prekomorske brodove San Antonio namjeravaju da izgrade svoje dokove sa kojih bi u Kinu prevozili soju uzgojenu u Argentini. U poslovnim krugovima su trljali ruke - stanovništvo je bilo zgroženo.

Otpor u Patagoniji

Grupa "Suverenitet u prehrambenim namirnicama" sastaje se u jednoj pozorišnoj birtiji na ušću Rio Negra. Desetak aktivista sjedi radije u lokalu nego vani na terasi da ih ne bi izboli komarci. Već dugo se bore protiv uzgajanja žitarica za dobijanje biološkog goriva jer to cijenu hrane astronomski poskupljuje.

Fabijana Vega koordinira proteste protiv guvernerovih planova. Njena grupa je posebno ljuta na njegovu politiku informisanja. Guverner je puštao detalje u javnost na kašiku, prisjeća se ova 42-godišnja pravna službenica.

Prvo se govorilo da će jedna kineska državna firma da uzgaja soju kako bi suzbila glad u svijetu.

"Taj plemeniti motiv trebalo je da uguši naše argumente, jer ko može govoriti protiv nečega što služi suzbijanju gladi u svijetu?!", kaže Fabijana Vega.

Guverner je, međutim, ubrzo priznao da Kinezi ne namjeravaju da uzgajaju soju za ljude, nego za svinje. Da bi na kraju ispalo da se radi o projektu za proizvodnju biološkog dizela.

Na meti ulagača i špekulanata

Jug Argentine već godinama budi zanimanje trgovaca nekretninama, špekulanata i milionera iz cijelog svijeta u potrazi za komadićem netaknute prirode. Italijanski tekstilni koncern Beneton tako ovdje posjeduje 900.000 hektara zemlje. Ted Tarner i Džejn Fonda su kupili farmu goveda "La Primavera", a britanski milioner i devizni špekulant Čarls Luis u Andama je kupio čitavo jedno jezero.

To je razljutilo lokalno stanovništvo jer je zbog stalnog rasta cijena domaćima zemljište postalo preskupo. Političari su pokušali da smire duhove i uveli su zakone koji bi trebalo da ograniče rasprodaju argentinske zemlje strancima - prvo u pokrajini Rio Negro u decembru prošle godine, a onda i u cijeloj zemlji.

Ali, sami zakoni teško da će pomoći, smatra novinar Gabriel Pekolo iz Viedme.

"Mnogi bogataši sa sjevera imaju dozvolu boravka u Argentini, a Kinezi uopšte ne žele da kupuju, već samo da iznajmljuju".

Glavno da se kasa puni

Pisac Migel Bonaso je prošle godine bio u Rio Negru da bi tamo čitao iz svoje nove knjige pod naslovom "El Mal", "Zlo".

Kirhner navodno želi da ograniči posjed stranaca. Ali Tarnera i Beneton ne dira. Ljudima kao što su oni već pripada 10 odsto naše teritorije

Glavna teze njegove knjige je da argentinska vlada podstiče bezobzirno iskorištavanje zemlje i rudnih blaga. Bonaso je u 1970-ima bio član ljevičarske gerile "Montoneros". Ona je bila progonjena pa su njeni članovi završili u egzilu.

Mnogi njegovi prijatelji su ubijeni. 2003. godine ga je predsjednik Nestor Kirhner imenovao na mjestu predsjednika parlamentarnog odbora za sirovine. Na toj funkciji je ostao osam godina i na kraju podnio ostavku. Danas je jedan od najprominentnijih boraca protiv argentinske politike prema sirovinama.

I novi zakon za ograničenje prodaje zemlje stranim investitorima koji je uveden za mandata aktuelne predsjednice Kristine Kirhner je dvoličan, tvrdi Bonaso:

"Ona navodno želi da ograniči posjed stranaca. Ali Tarnera i Beneton ne dira. Ljudima kao što su oni već pripada 10 odsto naše teritorije. Sada im se dozvoljava još dodatnih pet odsto. Ukupno, znači, 15 odsto."

Dobijena bitka, ali ne i rat

Danas je u Argentini na 22 miliona hektara posađena genetski modifikovana soja. Pesticidi i gnojiva koja se koriste za njen uzgoj zagađuju podzemne vode i iscrpljuju tlo. Iz aviona se prska otrov po čitavim regijama i uopšte se ne obraća pažnja na sela i lokalno stanovništvo.

To čeka i ljude u pokrajini Rio Negro, strahuje grupa oko Fabijane Vega. Ona je već uložila više žalbi. I jedan opozicioni zastupnik je predočio čitav projekat Vrhovnom sudu pokrajine. To je urodilo plodom. Sudije su zaključile da u planu nisu dovoljno razmotreni ekološki aspekti. Guverner koji ga je dogovarao u međuvremenu je, zbog poraza svoje stranke, smijenjen. Sada i u Rio Negro, kao i u Buenos Airesu, glavnu riječ vode peronisti.

Ali Fabijana Vega ne vjeruje da je time sporni projekat i konačno pokopan. Ona ne gaji velike iluzije o budućnosti. Zna da Kinezi mogu da čekaju, a peronisti su, kaže, rijetko stajali na putu investitorima - dokle god je stanje u kasi štimalo.

( Dojče Vele )