Kako će se Đukanović snaći sa poslanicima, NVO, medijima...
Đukanović će morati češće da se pojavljuje u parlamentu kako bi poslanicima odgovarao na pitanja
Politički ambijent u Crnoj Gori, usljed procesa evropskih integracija i očekivanja međunarodne zajednice, znatno se promijenio od vremena kada se Milo Đukanović u decembru 2010. godine povukao sa premijerske funkcije, pa će aktuelnom šefu Demokratske partije socijalista (DPS), kada se vrati na mjesto predsjednika Vlade, biti teže da se uklopi u stanje koje mu je ostavio njegov prethodnik Igor Lukšić.
Ono što je, u odnosu na Đukanovićevu, obilježilo rad Lukšićeve Vlade u prethodne dvije godine je, koliko toliko transparentniji rad izvršne vlasti sa jedne strane, ali i otvoreniji odnos prema civilnom sektoru i medijima sa druge strane, iako je i Lukšić u pojedinim situacijama nastavljao sa praksom partijskog šefa kada je trebalo “udariti” na medije.
Svakog mjeseca u parlamentu
U međuvremenu je povećana i kontrolna uloga Skupštine, a predsjedničke pozicije u pojedinim odborima pripali su poslanicima iz redova opozicije.
Skupština Crne Gore je, u međuvremenu, izglasala izmjene Poslovnika o radu, kojima je, između ostalog, predviđeno formiranje Odbora za antikorupciju, te posebnog Odbora za evropske integracije, ali i drugačiji koncept održavanje premijerskog sata, koji se sada održava jednom mjesečno.
Đukanović će tako, shodno izmjenama Poslovnika, morati češće da se pojavljuje u parlamentu kako bi poslanicima odgovarao na pitanja. Umjesto jednom u dva mjeseca, to će činiti svakog mjeseca, a novina je i to da će poslanici, nakon što dobiju odgovor od premijera, imati mogućnost da to i prokomentarišu, što do sada nije bio slučaj.
No, to nije jedini izazov za budućeg premijera, budući da će prvi test za Đukanovića biti izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, što dio opozicije uslovljava identitetskim pitanjima, o kojima je stav lidera DPS-a veoma jasan.
Medojević: Prebaciće posao na Lukšića i Markovića
Da će Đukanoviću biti teže da se vrati i uklopi u politički ambijent koji je stvoren od 2010. do danas smatra i funkcioner Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, navodeći da je glavni razlog tome niz okolnosti koje proizilaze iz očekivanja međunarodne zajednice, koja upravo Đukanovića locira kao dio problema za Crnu Goru.
On smatra da je najveći dio promjena koji se desio u Crnoj Gori, u periodu između povlačenja i povratka Đukanovića na državničku funkciju, rezultat evropskih integracija.
Medojević očekuje da će Đukanović nastaviti sa praksom da se “vrlo rijetko pojavljuje u parlamentu”
“To je mukotrpno oteto od jedne totalitarne političke strukture pod pritiskom međunarodnog faktora. Taj manevar da Đukanović ode, a da se postavi Lukšić, bio je dio odgovora lokalnog režima, nedemokratskog, totalitarnog i korumpiranog na pritiske iz međunarodne zajednice”, kazao je Medojević “Vijestima”.
Zato bi prvi test za Đukanovića, navodi on, mogla btii sva ona pitanja koja proizilaze iz poglavlja 23 i 24.
“Sva pitanja koja proizilaze iz poglavlja 23 i 24 će biti test za Đukanovića i njegovu vladu, tu će biti promjena u organizaciji tužilaštva, pravosuđa, policije... A sada je pitanje šta konkretno treba uraditi, koliko treba procesa otvoriti, protiv koga. Tu će biti ustavnih, kadrovskih promjena, a opozicija će imati EK kao strateškog saveznika”, rekao je Medojević.
Iako izmjene Poslovnika o radu Skupštine predviđaju održavanje premijerskog sata jednom mjesečno, Medojević očekuje da će Đukanović nastaviti sa praksom da se “vrlo rijetko pojavljuje u parlamentu”.
“Pretpostavljam da će i tu da se oslanja na svoje najbliže saradnike, prije svega na Duška Markovića i Lukšića. Đukanović sada ima i drugačiju poziciju u odnosu na ranije, jer je tu sada i Demokratski front, kao najozbiljniji politički odgovor opozicije i vrlo iskusni političari koji će znati da iskoriste sve šanse koje proces integracija otvara, a posebno u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kazao je Medojević.
Koliko će biti premijer
Zato će, kako je ocijenio, ključni izazovi za Đukanovića biti “otvaranje poglavlja 23 i 24”.
“U tom čitavom kontekstu uloga parlamenta se povećava, Odbor za evropske integracije ima nova ovlašćenja i sada daje mišljenja na pregovaračke pozicije. Imamo novi odbor za antikorupciju koji je posljedica pritisaka iz EU, a imaćemo vrlo direktne zahtjeve EK kroz skrinig”, rekao je Medojević.
Uvjeren da će zato Đukanović imati veliki problem, Medojević smatra da će taj dio posla i komunikacije prebaciti na Lukšića, koji će, navodi on, biti novi ministar spoljnih poslava.
“Mislim da je Đukanović toliko već izraubovano političko ime, da se gubi motiv da se sa njim sada nešto nadgornjavamo i da dokazujemo neku političku superiornost. Nijedan lider nije uspio sam da transformiše probleme koje je stvorio pa su međunarodni pritisci rezultirali promjenama, počev od Hrvatske, Češke, Rumunije, Bugarske... Đukanović je u vrlo vrlo teškoj poziciji i nisam siguran koliko će uopšte on biti premijer”, zaključio je Medojević.
Štitiće se od neprijatnih tema
Đukanović će morati da nastavi i dijalog sa civilnim društvom, koji je Lukšić započeo.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović smatra da se može očekivati da će se Đukanović zaštititi od nekih “neprijatnih tema”.
“To je, u nekim slučajevima, činio i dosadašnji premijer. Primjetno je da je veliku ulogu oko 'neprijatnih' tema imao potpredsjednik Marković, koji je preuzeo na sebe, prije svega, pitanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i poštovanje ljudskih prava, posebno prava LGBT zajednice”, navodi Vujović.
Prema njegovim riječima, Lukšić je, u velikoj mjeri, promijenio odnos vlade prema nevladinim organizacijama.
“Na promjenu odnosa najvećim dijelom je uticalo nekoliko faktora - jasan zahtjev EU, tokom odlučivanja o početku pregovora, da se popravi loš odnos između Vlade i civilnog društva, Lukšićev korektan odnos prema nevladinim organizacijama iz perioda kada nije bio premijer, želja i njega i predstavnika civilnog društva da se započne proces pregovora”, pojasnio je Vujović.
On je ocijenio da je pitanje da li bi Đukanović, da se nije povukao 2010. godine, ispoštovao zahtjev EU da unaprijedi odnose sa NVO, što je uslovljavalo početak procesa pregovaranja.
“Velika je vjerovatnoća, ukoliko se pođe od odnosa DPS-a prema zahtjevima EU, da bi i on to isto učinio. Druga je stvar što bi njemu to išlo značajno teže nego kada je riječ o Lukšiću”, rekao je Vujović.
Borbu protiv korupcije prepušta potpredsjednicima?
Vujović napominje da će najbolji pokazatelj Đukanovićevog odnosa prema civilnom sektoru biti odgovor na pitanje da li će on preuzeti predsjedavanje određenim tijelima koja se bave značajnim pitanjima.
“Takva tijela su Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i Savjet za borbu protiv diskriminacije, u čijem radu učestvuju i predstavnici NVO sektora. Druga opcija je da to prepusti svojim potpredsjednicima.
Odgovor na to pitanja biće i jaka politička poruka ne samo nevladinim organizacijama i crnogorskoj javnosti već i stranim partnerima”, smatra Vujović.
Mediji su mu kost u grlu
Predsjednik UO CEMI upozorava da će situacija biti značajno složenija kada se radi o odnosu Đukanovića prema medijima.
“Sukob između Đukanovića i dijela privatnih medija prilično je dubok. Nijesam optimista da ga je moguće prevazići”, ocijenio je Vujović.
On navodi da će, kada je riječ o transparentnosti vlade i slobodnom pristupu informacijama, teško biti moguće ići nazad.
“Pokušaj povratka nazad, značio bi blokadu procesa evropskih integracija što bi po automatizmu značilo i političku destabilizaciju vlasti. Cijena blokade procesa pregovora bi bila previsoka da bi je neko priuštio”, dodao je Vujović.
Galerija
( Igor Pejović )