Stotine hiljada demonstranata maršira argentinskim ulicama
"Da demokratiji, ne reizboru", aktuelne predsjednice na vodeću funkciju u zemlji, uzvikivano je na najvećem protestu u argentinskoj prijestonici u posljednjoj deceniji
Argentinci su se sinoć u velikom broju odazvali pozivu, upućenom preko društvenih mreža, da marširaju ulicama Buenos Ajresa na antivladinim demonstracijama.
"Da demokratiji, ne reizboru", predsjednice Kristine Fernandes de Kirhner na vodeću funkciju u zemlji, uzvikivali su demonstranti na najvećem protestu u argentinskoj prijestonici u posljednjoj deceniji.
Istovremeno, protesti zbog najave reizbora, rastuće inflacije i visoke stope kriminala i korupcije održani su i u drugim većim gradovima u zemlji, uključujući Rosario, Kordobu i Mendosu.
Najveći argentinski dnevnici Nasion i Klarin objavili su da su se pozivu na proteste širom zemlje odazvale "stotine hiljada" ljudi, prenose svjetske agencije.
Argentinske opozicione partije su slabe i nemaju kredibilitet, pošto su izgubile kontrolu nad Kongresom i skoro svakom institucijom sposobnom za kontrolu rada vlade
Argentinci su istovremeno protestovali i ispred svojih ambasada i konzulata širom svijeta, uključujući Njujork, Vašington, Pariz, Rim, Madrid, Toronto, Majami i London.
Većina demonstranata, kao i na prvom takvom protestu 13. septembra, pripada srednjoj klasi.
Ogorčeni zbog rastuće inflacije i visoke stope kriminala i korupcije, i iz bojazni da će predsjednica Kristina Fernandes de Kirhner pokušati da ostane na vlasti ukidanjem ustavnih ograničenja, učesnici protesta udarali su u šerpe i uzvikivali parole protiv nje.
Demonstracije poznate kao "kaserolazos" imaju duboku simboliku za Argentince, pošto ih asociraju na ekonomsku propast zemlje prije jedne decenije.
Protestne pjesme iz tog vremena i lupanje u šerpe svrgnuli su tadašnje lidere i ostavili zemlju praktično bez vlade do dolaska na funkciju novog predsjednika Nestora Kirhnera 2003, sada pokojnog muža Kristine Fernandes.
Pristalice vlade tvrde da je suština problema model društvene inkluzije koji je predsjednica nametnula, uključujući novčanu pomoć siromašnima i nezaposlenima i upućivanje milijardi dolara iz nacionalizovanih penzijskih fondova projektima socijalne pomoći. Argentinska predsjednica založila se za debatu o njenoj politici umjesto protesta.
Ona je, takođe, upozorila one koji će učestvovati na protestu. "Niko ne smije da misli da ću ići protiv sopstvene politike, one koju branim od kada sam imala 15 godina. To je politika u koju vjerujem i ovo je zemlja u koju vjerujem", kazala je.
Argentinske opozicione partije su slabe i nemaju kredibilitet, pošto su izgubile kontrolu nad Kongresom i skoro svakom institucijom sposobnom za kontrolu rada vlade.
Veliki dio opozicije okupio se oko društvenih mreža kojima rukovode organizatorka protesta Marijana Tores i advokat Marselo Moran, koji tvrde da ne pripadaju nijednoj političkoj organizaciji. Osam sajtova i naloga prati više od 200.000 njihovih pristalica.
Galerija
( Beta )