Drobnič: Pregovori sa EU stvaraju ogroman pritisak

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič kazao je da iskustva iz proširenja Unije pokazuju da je borba protiv korupcije na visokom nivou postala brža i efikasnija kada je država kandidat počela pregovore o članstvu.

Govoreći o tome kako je došao do zaključka da će Crna Gora lakše postići rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala nego protiv korupcije koja je “povezana sa djelovanjem političkih i ekonomskih elita”, Drobnič je ponovio da je lakše prikupiti dokaze ili istražiti i krivično goniti organizovane kriminalne grupe, nego istražiti i procesuirati pojedine slučajeve korupcije.

“Prikupljanje dokaza u slučajevima korupcije je osjetljiv i težak zadatak, i može biti dugotrajan proces za policiju i tužilaštvo. Mora se raditi o čvrstim dokazima da bi tužilaštvo moglo uspješno iznijeti slučaj pred sud. Ovo je opšta ocjena koja se zasniva na iskustvu mnogih država, ocjena koja se ne odnosi samo na Crnu Goru”, kazao je Drobnič u intervjuu za “Vijesti”.

On je dodao i da suzbijanje korupcije iziskuje i stvaranje protiv korupcijske kulture, koja se stvara vremenom.

Mediji i civilni sektor su godinama ukazivali na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori, kao u slučajevima Kalića, Šariće, a policija i tužilaštvo su krenuli u akciju tek kada su počele šire, regionalne akcije. Koliko će im onda trebati za borbu protiv korupcije na visokom nivou?

Ja to ne znam, ali uglavnom proces pregovora je stvarao ogroman pritisak na državu kandidata.

Država kada uđe u taj proces želi da on bude kompaktan, da se ne žrtvuje ispunjavajući neke kriterijume, a neke ne, nego da u cjelosti dođe do konačnog cilja.

To je jedna situacija koja je za sada u svim državama kandidatima stvorila situaciju da su mnoge reforme, koje su inače komplikovane, izvedene brže i efikasnije nego da nema tog pregovaračkog okvira.

Koja je najslabija karika u borbi protiv korupcije na visokom nivou u Crnoj Gori? Da li to policija, tužilaštvo, s obzirom da se u Izvještaju o napretku navodi da je “činjenica da su svi slučajevi korupcije na visokom nivou bazirani na dokazima treće strane”?

Cjelokupan sistem sprovođenja zakona treba da bude unaprijeđen. Posebno, kada se ima u vidu uspostavljanje mehanizma za postizanje mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, od ključne je važnosti da se poboljša međuagencijska saradnja i razmjena infomacija, naročito između policije i tužilaštva.

Potrebno je unaprijediti kapacitete tužilaštava i policije da mogu da sprovedu finansijske istrage, otkriju imovinu stečenu na nezakonit način i pred sudom predstave odgovarajuće dokaze.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, odlučnost države da se bori protiv korupcije, kao i dalje jačanje nezavisnog pravosudnog sistema.

Zato, ustavne reforme, koje imaju za cilj dalje povećanje nezavisnosti sudstva, treba da budu prioritetne novom sazivu parlamenta i vlade.

Da li će sudstvo u Crnoj Gori postati nezavisnio samo tako što u Sudskom savjetu neće sjedjeti poslanici?

Mislim da bez toga drugi koraci ne bi mogli biti efikasni. Zato treba početi od ovog koraka.

Šta mislite o odluci Vlade da objedinjavanje u jednu agenciju brojnih institucija, koje imaju svoju ulogu u suzbijanju korupcije, odloži za 2013. ?

Vlada procjenjuje sva moguća rješenja za uspostavljanje efikasnih mehanizama za sprečavanje korupcije i unapređenje odgovarajućeg institucionalnog okvira.

Osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije nije jedina moguća opcija.

Različita društva zahtijevaju mješavinu različitih politika i odgovarajuća pravno-institucionalna rješenja skrojena po mjeri konkretne države.

Koja je to mjera za Crnu Goru?

Kada se reformiše sistem nacionalnog integriteta, mora se posvetiti pažnja ne samo tome kako je koncipiran, već i tome kako će funkcionisati.

Važno je da se identifikuju ne samo praznine i slabosti sistema, već i prilike za objedinjavanje postojećih elemenata u jedan koherentan okvir.

Takve reforme moraju, takođe, nastojati da uključe različite aktere, vladine i nevladine, sa direktnom ili indirektnom svrhom, interesom ili kompetencijom da se smanji nivo korupcije, ali i mogućnosti za njen nastanak.

Kristalno je jasno da cjelovite antikorupcijske reforme, kao i bilo koje druge sistemske promjene, zahtijevaju vrijeme za procesuiranje i efikasnu implementaciju.

Međutim, iskrena politička volja je ključna, i bez nje čak i savršen sistem, ne može da funkcioniše.

Da li mislite da u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije na visokom nivou?

Ne bih iznosio svoje procjenu.

Mislim da države članice ne bi donijele odluku o početku pregovora sa Crnom Gorom, da ne misle da postoji politička volja.

Stiče se utisak da EU želi da stvori sliku Crne Gore kao “uspješne priče” na Balkanu kako bi svoju javnost ubijedila da proširenje treba da se nastavi, nasuprot optužbama u zapadnim medijima da se radi o "mafijaškoj državi". Da li se zbog toga u izvještajima o napretku Crne Gore mnoge stvari ublažavaju?

Izvještaj o napretku je fer i objektivna procjena Crne Gore. Sastoji se od pregleda reformi koje su uspješno usvojene i sprovedene. Takođe, sastoji se i od izazova koji predstoje u određenim sektorima, kojima su neophodne reforme. Ne treba čitati jedno bez drugog.

Evropski savjet je potvrdio odluku da se započnu pregovori o pridruživanju sa Crnom Gorom. Odluka je bazirana na postignutom napretku u sedam ključnih prioriteta. Napredak ne znači da su reforme i proces pridruživanja završeni. To znači da je EU prepoznala da je Crna Gora ispunila obaveze nužne za dalje napredovanje u integracionom procesu.

Zašto dio zvaničnika EK i EU kaže da je Crna Gora "uspješna priča" na Balkanu?

Komesar File i ja vjerujemo da je Crna Gora veoma dobar primjer kako proširenje EU može transformisati društvo i podstaći reforme.

Crna Gora jeste uspješan primjer, jer je u okviru procesa pridruživanja već do sada realizovala mnoge reforme.

To je bilo moguće i zbog toga što je ostvaren politički konsenzus neophodan za napredak države na putu ka EU. Cjelokupno društvo bilo je posvećeno postizanju cilja - otvaranju pristupnih pregovora. To podrazumjeva parlament, vladu, opoziciju, medije, kao i civilno društvo.

Mediji su važan glas svakog demokratskog društva. Očekujemo da vlast u potpunosti istraži i procesuira sve slučajeve nasilja nad novinarima. Mediji privlače pažnju javnosti na određene probleme i pitanja

Ako vaša država želi da ostane uspješna priča, moraće da unaprijedi dalje reforme u cilju postizanja određene dinamike pregovora o pristupanju EU.

Crna Gora je sad dostigla tačku gdje se mogu otvoriti pregovori i sad nastavlja dalje, sad se u stvari ide u probleme, ide u detalje.

Ako vaša država želi da ostane uspješna priča, moraće da unaprijedi dalje reforme u cilju postizanja određene dinamike pregovora o pristupanju EU

Da li bi eventualni povratak šefa DPS-a na državnu funkciju bio dobar za Crnu Goru i njene evropske integracije? Što bi mu savjetovali?

Ne želim da spekulišem ko će biti premijer, ili ko će biti na kojoj funkciji.

Važno je da se nova vlada formira u razumnom vremenskom periodu i da je spremna da se punim kapacitetom fokusira na dnevne obaveze iz EU agende. Skrininzi su počeli i uskoro ćemo imati niz tih izvještaja. Oni će biti osnova budućih akcionih planova za reforme.

Pred novom vladom je dug, težak i tehnički zahtijevan proces pregovaranja. To neće biti lako, ali uvjeren sam da ako Crna Gora nastavi sa svojom posvećenošću i fokusira se na realizaciju reformi, taj put će je voditi do članstva u EU.

Unutar vlade potrebno je postići jaku i efikasnu kordinaciju reformi između pojedinih vladinih resora. To je veoma značajno za efikasnost procesa ispunjavanja uslova za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Od suštinskog je značaja za zemlju, da proces pregovaranja i reformi, neophodnih za ispunjavanje kriterijuma za članstvo, bude transparentan i da se donošenje odluka odvija uz angažovanje društvenih grupa na čiji život će te odluke uticati.

Bolje da ne čekamo na 23. i 24. poglavlje, nego da otvorimo neka druga

Kada će biti objavljen Izvještaj o skriningu za 23. i 24. poglavlje. Iz Vlade je najavljeno da će to biti već u septembru, u medijima se spekulisalo da će taj izvještaj biti objavljen istovremeno kada i Izvještaj o napretku.

Zašto se to nije desilo, postoji li neki problem?

Evropska komisija trenutno privodi kraju skrining izvještaje za 23. i 24. poglavlje. Kada se izvještaji završe, biće poslani Evropskom savjetu na dalju diskusiju. Pošto države članice postignu dogovor o preporukama vezanim za skrining izvještaje, analize iz tih izvještaja biće objavljene, a od Crne Gore se očekuje da pripremi odgovarajuće akcione planove, neophodne za otvaranje ovih poglavlja.

Da li postoji rok do kad bi crnogorska vlada trebala da uradi akcione planove?

Ne, to je prepušteno državi kandidatu. Taj akcioni plan će biti sastavni dio postupka prelaska iz takozvanog skrininga u pregovore. Kada je riječ o novom pristupu EU, treba reći da 23. i 24. poglavlje neće biti prva poglavlja za pregovore, nego su to prva poglavlje kojima je počeo skrining i ona će biti na dnevnom redu cijelo vrijeme.

Da li to očekujete da se ranije otvore neka druga poglavlja za pregovore?

To će biti politička odluka koje će donijeti članice EU. Stav delegacije EU u Podgorici je da se, za dinamiku pregovaračkog procesa, ne moramo čekati otvaranje 23. i 24. poglavlja nego se mogu prije toga otvoriti pregovori za neka druga poglavlja, ako su ispune odgovarajuci uslovi.

Da li za ostala poglavlja vlada radi akcione planove?

Zavisi od poglavlja, ima težih, lakših. Ja mislim da će i za neka druga poglavlja trebati akcioni plan.

Da li EK i EU utiču na ono što će pisati u Akcionom planu za 23. i 24. poglavlje?

Akcioni plan je dokument države kandidata i EK se s njim upoznaje. EK će predloziti Savjetu mjerila za otvaranje i za zatvaranje poglavlja. Akcioni plan je plan vlade države kandidatkinje kako da pređe taj put.

Osuđujem napad u Pljevljima

Kako komentarište to što su aktivisti DPS-a napali novinare “Vijesti” i “Dana” nakon promocije u Pljevljima na kojoj je premijer Igor Lukšić optuživao nezavisne medije i MANS? Kako komentarišete to što je sudija u tom predmetu do prije nekoliko mjeseci bila zapošljena u kancelariji DPS-a?

Osuđujem nasilje protiv novinara i slobode medija. To uključuje i incident u Pljevljima.

Mediji su važan glas svakog demokratskog društva. Očekujemo da vlast u potpunosti istraži i procesuira sve slučajeve nasilja nad novinarima. Mediji privlače pažnju javnosti na određene probleme i pitanja. Stoga je uloga medija temelj demokratskih društava i biće važna za napredak Crne Gore na putu ka EU.

Osuđujem nasilje protiv novinara i slobode medija. To uključuje i incident u Pljevljima

S druge strane, mediji, kao i druge oblasti društva, takođe prolaze kroz proces tranzicije. Imaju obavezu da poštuju profesionalne i etičke standarde novinarstva. Što se tiče konkretnog slučaja koji ste pomenuli, ne mogu ga komentarisati jer se sada nalazi pred sudom. Sačekajmo ishod sudskog postupka.

Šta satanizovanje nezavisnih medija i NVO u izbornoj kampanji govori o demokratskom kapacitetu predstavnika vlasti?

Rekao bih da je dio uspjeha Crne Gore što imate pluralističko medijsko okruženje, gdje je većina najuticajnijih medija prilično kritična prema vlastima. Konstruktivna javna rasprava u medijima može pomoći da se unaprijede reforme.

S druge strane, Crna Gora, u poređenju sa nekim drugim zemljama u regionu, takođe ima snažno civilno društvo. Ovo je još jedna prednost koju imate i to daje prikaz pluralističkog društva u Crnoj Gori. Često smo izjavljivali da stari slučajevi nasilja nad novinarima nisu u potpunosti istraženi i procesuirani. Očekujemo od vlasti da ostvari napredak u ovoj oblasti.

Sloboda medija i novinara je dio osnovnih ljudskih prava u oblasti slobode izražavanja, i to će biti jedan od prioriteta poglavlja 23 tokom pregovaračkog procesa. Bez slobode medija demokratija ne može efikasno djelovati.

Lijepo se osjećam u stanu

Zašto ste odlučili da ne iznajmljujete i ne koristite nekretninu gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoša za Vašu rezidenciju?

Nedavno sam potpisao ugovor o zakupu stana, koji će biti sada rezidencija šefa EU delegacije.

Od mogućnosti koje su bile u vremenu nakon mog dolaska u Crnu Goru na tržištu, izabrao sam onu koja je u skladu sa mojom ličnom željom za jednostavnošću i ujedno odgovara potrebama mog posla.

( Vladan Žugić )