Šta bi bilo kad bi svijet bio od jedan do šest stepeni topliji
U nekim djelovima Zemljine kugle suva zemlja puca i kruni se, dok u drugima, potopi razaraju zemlju
U eksplozivnoj knjizi “Šest stepeni” Mark Lajnas iznosi zastrašujuće činjenice i tvrdnje naučnika o tome šta bi bilo kad bi svijet postao između jednog i šest stepeni topliji. Naučnici upozoravaju da će u ovom vijeku globalna temperatura porasti, što će imati razoran ishod. Lajnas nas provodi stepen po stepen, poglavlje po poglavlje kroz šest stupnjeva globalnog zagrijavanja i ističe globalno upozorenje: preduzmimo nešto odmah ili ćemo se suočiti s opasnošću masovnog istrebljenja.
Jer, čitave regije ne bi bile pogodne za život, brojne populacije bile bi zbrisane. U nekim djelovima Zemljine kugle suva zemlja puca i kruni se, dok u drugima, potopi razaraju zemlju. Tako bi izgledao svijet topliji za šest stepeni u našoj budućnosti. Knjigu “Šest stepeni” objavila je “Laguna» u prevodu Milice Cvetković.
“Šest stepeni” je izuzetno značajna knjiga koja nam pokazuje put do stvaranja novog svijeta dok ne bude prekasno. Kako ocjenjuje “Financial Times” Lajnasova knjiga je “apokaliptični bukvar onoga što se može očekivati kako se svijet zagrijeva”.
Mark Lajnas je aktivista udruženja za zaštitu životne sredine, novinar i pisac. Rođen je 1973. godine na Fidžiju, a odrastao je u Peruu, Španiji i Velikoj Britaniji. Studirao je istoriju i političke nauke na Univerzitetu u Edinburgu, zatim je, sve do 2000, uređivao veb-stranicu OneWorld.net.
Mnogo puta je nastupao u medijima kao analitičar pitanja iz oblasti zaštite životne sredine i napisao je knjige “Plima: novosti iz sve toplijeg svijeta” i “Obračunavanje ugljenika”. Društvo “National Geographic” ga je 2006. izabralo za perspektivnog istraživača. Živi u Oksfordu, odakle je i govorio za “Vijesti”.
Na osnovu kojih istraživanja se temelji vaša knjiga? Koliko su pouzdani podaci u njoj?
- “Šest stepeni” se temelji na dvogodišnjem dragocjenom naučnom istraživanju – putovao sam kroz naučne časopise da pronađem papire i članke koji nam daju neku sliku o tome koliko bi toplije moglo biti.
Postoje dva glavna izvora: prvi je kompjuterski model koji se projektuje kako klimatske promjene mogu uticati na biosferu na različitim magnitudama.
Drugi je ono što se zove paleoklimatika - to je proučavanje prošlosti klima, prije milion godina kada je bilo toplije nego danas i vidjeti kako se klima razvijala i koristiti da na tome utemeljimo projekciju.
Da li su ove promjene neminovan proces ili se mogu na neki način spriječiti i ublažiti?
- Neminovno je da će svijet nastaviti da se zagrijava za još 50 godina najmanje, a da li će na kraju biti 2 stepena toplije ili 4-6 stepeni to je zaista sada ključno pitanje.
Da bi se zagrijavanje održalo na prihvatljivim nivoima moramo uložiti u velike investicije za smanjenje energije ugljenika, a naročito nuklearne energije i u obnovljive izvore, kao što su vjetar i solarna energija. Mi zaista treba da eliminišemo sav ugalj iz električne energije, jer je to jedan od najvećih izvora CO2.
Koje klimatske pojave će usloviti da Mediteran postane nezgodno mjesto za život?
- Mislim je da glavna prijetnja mediteranskom regionu suša. Pošto se arktički led topi, i suptropska zona se pomjera ka sjeveru, a južni Mediteran potencijalno se prebacuje u saharsko suvu zonu.
Takođe će ljeta postati zaista nepodnošljivo vruća, a to dovodi do mnogo gore situacije od sezona divljih požara i potencijalno ugrožava poljoprivrede u regionu. Kao rezultat toplote i smanjenja padavina, rijeke mogu da nestanu ili da postanu sezonske, kao i prijetnja vodosnabdjevanja gradova.
Vaša knjiga “Šest stepeni” ukazuje na put stvaranja novog svijeta. Kako vi vidite taj novi svijet?
- Ulazimo u novi svijet na mnoge načine. Klimatske promjene su samo jedan faktor - vjerojatno najveći, ali postoje i drugi. Imaćemo populaciju od 9,5 milijarde ljudi do sredine ovog vijeka, i pod pretpostavkom da klimatske promjene budu podnošljive nastaviće se ekonomski rast u ekonomijama u nastajanju. Svima će biti potrebne veće količine energije, a energija im mora biti obezbijeđena uz pomoć niskog nivoa ugljenika.
Klimatske promjene su vrlo sporo djelujući proces uglavnom, tako da ih je teško vidjeti na intuitivnom nivou – trebaju nam sateliti da bi nam rekli o promjenama u području arktičkog leda, na primjer.
Čovječanstvo pred izazovom
Da li se naučne tvrdnje poklapaju sa brojnim apokaliptičnim predviđanjima o kraju naše civilizacije?
- Ne slažem se s predviđanjima o apokalipsi. Dakako, kako je opisano na kraju moje knjige, vrlo je teško preživjeti u svijetu s temperaturama iznad šest stepeni višom nego danas. Ali sumnjam da će to ikada postati stvarnost.
Čovječanstvo je vrlo pametna i inventivna vrsta, a imamo mnogo alata na raspolaganju - čak je moguće i da se direktno ohladi planeta stavljanjem sumpora u stratosferu, kao što to vulkani čine, na primjer.
Međutim, najvažniji instrument koji imamo je smanjenje energije ugljenika, posebno nuklearne energije. Ja sam optimista jer znam da mi već imamo sredstva za rješavanje ovog klimatskog problema tokom raspoloživog vremena.
( Vujica Ognjenović )