CG studenti žele da studiraju vani, stranci bi mijenjali naš obrazovni sistem

Programe razmjene i mogućnosti studiranja u inostranstvu u protekle tri godine iskoristila su 143 studenta iz Crne Gore, dok će ove godine van zemlje studirati nešto manje od 70 crnogorskih visokoškolaca.

Da je interesovanje za studiranje vani interesantno mladima pokazala je danas i prepuna sala u Rektoratu Univerziteta Crne Gore gdje je bio organizovan info dan o programima koji nude studiranje van države. Visokoškolce koji žele da steknu obrazovanje na nekom od prestižnih fakulteta u Evropi najviše je interesovalo kako se snaći u sredini, kako popuniti prijavne formulare, ali i kako pratiti predavanja na jeziku koji nikada nijesu učili.

TV Vijesti, Daniela Vranković

Prorektorka za međunarodnu saradnju Mira Vukčević kazala je da su se studenti upoznali sa programima Erasmus mundus i Ersamus mundus otvoreni prozor saradnje, kao i sa mogućnostima studiranja u Sjedinjenim Američkim Državama. Ona je najavila i da će sjutra biti više riječi o mogućnostima za studiranje u Francuskoj.

Do sada su 34 studenta magistarskih studija dobili ovu stipendiju, četiri studenta doktorskih studija, što je izuzetno veliki broj uzimajući u obzir ogromnu konkurenciju i mali sistem kakav je naš crnogorski obrazovni sistem

"Riječ je o akreditovanim i veoma internacionalizovanim programima. Poslije 10 mjeseci na nekom od univerziteta visokoškolci budu vrlo dobri ambasadori svoje zemlje. Naravno uvijek postoje male disproporcije između broja studenata koji odu i broju onih koji dođu kod nas, ali to je već druga priča koja zavisi od naših mogućnosti, smještajnih kapaciteta, mogućnosti da fakulteti prime inostrane studente, da rade posebno dodatan rad sa studentima koji ne znaju crnogorski jezik. Međutim, trudimo se da i to poboljšamo", kazala je Vukčević.

I koordinatorka Tempus programa u okviru Ministarstva prosvjete i sporta Vanja Drljević navela je da su stipendije koje se nude crnogroskim studentima izuzetno prestižne u Evropi i svijetu.

"Mogu da pohvalim rezultate koje Crna Gora u tom smislu ima zato što je do sada 34 studenta magistarskih studija dobilo ovu stipendiju, četiri studenta doktorskih studija, što je izuzetno veliki broj uzimajući u obzir ogromnu konkurenciju i mali sistem kakav je naš crnogorski obrazovni sistem", kazala je ona.

Drljević je dodala i da su stipendije za te programe izuzetno visoke i finansira ih Evropska komisija, pa studenti na godišnjem nivou imaju na raspolaganju oko 14 hiljada eura za ono što im je potrebno tokom studija.

Ona je objasnila i da studenti u zavisnosti od programa moraju poslati prijavni formular, motivaciono pismo, potvrdu o znanju engleskog jezika, dvije preporuke, potvrdu o diplomiranju ili ocjenama.

Sintija Štenid iz Letonije kaže da su njeni dosadašnji utisci da mora raditi na promjenama obrazovnog sistema i pravosuđa

Studentkinja Fakulteta političkih nauka Milica Nunić, koje je preko jednog od programa završila četvrtu godinu studija na Univerzitetu La Sapienca u Italiji, preporučila je svojim vršnjacima da se prijave za studije u inostranstvu. Na pitanje da li će joj studije van zemlje pomoći pri zaposlenju, Nunić je kazala da će se prijaviti za vladin projekat stručnog usavršavanja, ali i da planira da magistarske studije preko nekog od programa završi u inostranstvu.

Info dan organizuju Univerzitet Crne Gore, TEMPUS kancelarija i Ministarstvo prosvjete i sporta.

Balkanski region drugačiji i egzotičniji od ostatka Evrope

Prezentacijama su prisustvoali i studenti iz inostranstva koji su odlučili da jedan dio studija završe u Crnoj Gori.

Lukas Zadarackas iz Litvanije kazao je da je Crnu Goru izabrao zbog toga što je balkanski region drugačiji i egzotičniji od ostatka Evrope, a primijetio je i da su ljudi prijatniji i opušteniji.

Sintija Štenid iz Letonije u Crnoj Gori je zbog drugog razloga. Ona je objasnila da će neko vrijeme boraviti u regionu jer se njena magistarska teza odnosi na proširenje EU prema zemljama Zapadnog Balkana.

Na pitanje koliko je Crna Gora blizu EU Štenid je kazala da su njeni dosadašnji utisci da mora raditi na promjenama obrazovnog sistema i pravosuđa.

Galerija

( Milica Novaković )