Turci traže nove subvencije za KAP

Predstavnici Ministarstva ekonomije i Tosjali grupe razgovarali su juče o Kombinatu alumijuma i o elementima ponude da taj investitor iz Turske preuzme KAP.

Prema informacijama “Vijesti”, Turci su otvoreno od crnogorske Vlade tražili nove subvencije za kupovinu električne energije neophodne za proizvodnju aluminijuma.

Turski investitori, dakle, traže da poreski obveznici, kao što je to bio slučaj decenijama unazad, doplaćuju kupovnu cijenu struje za KAP, koja bi bila znatno niža od 40 i nešto više eura po megavat času, koliko se sada fakturiše menadžmentu KAP-a, kojim rukovodi ruski CEAC Holdings limited tajkuna Olega Deripaske.

“Subvencije za KAP svi traže, samo je pitanje koliki njihov obim se traži”, rekao je “Vijestima” sinoć nezvanično izvor iz izvršne vlasti.

Turski Toščelik iz Tosjali grupe vlasnik je nikšićke Željezare.

Kako je nakon sastanka saopšteno iz Ministarstva ekonomije ”najviše riječi je bilo o pitanju snabdijevanja Kombinata električnom energijom, što je, kao što je poznato, problem koji najviše opterećuje kompaniju”.

Mislim da se radi o nekoj kupovini vremena. Čisto sumnjam da će turski investitor uložiti veliki novac u modernizaciju KAP-a i da će prihvatiti tolike njegove kredite, a i dalje ostaje neriješen problem električne energije“

“Poznat je stav Vlade da od novog investitora traži rješenje za dugoročno obezbjeđenje električne energije, ali i investicije u fabrike prerade kao i stavljanje Rudnika boksita u funkciju KAP-a”.

“Predstavnici Tosjali grupe su saglasni da Kombinat u dugom roku ima budućnost samo kroz investiranje, kako u postojeće kapacitete, tako i u novi izvor energije. To su troškovi na koje svaki investitor u početnoj fazi mora da računa do obezbjeđivanja dugoročno održivog modela za kompaniju”, saopštili su iz Ministarstva ekonomije.

Iz tog Vladinog resora su napomenuli da kretanja cijene aluminijuma na svjetskoj berzi trenutno “ne daju optimizam, ali se kroz investicije u prerađivačke kapacitete može naći model za opstanak kompanije, uz obezbjeđivanje snabdijevanja električnom energijom”.

“Posebno je istaknuto pitanje nabavke električne energije u prelaznom periodu, do obezbjeđivanja izvora energije koji bi bio u funkciji KAP-a. Na sastanku je zaključeno da će se o finalnoj ponudi Tosjali grupe izjasniti svi relevantni subjekti, Vlada i republički parlament. Narednih dana se očekuju razgovori i sa njemačkim HGL-om”, naglasili su iz Ministarstva.

Sindikati se plaše stare prevare u novom pakovanju

Predstavnik Sindikata KAP-a Radovan Tošković rekao je da se radnici „plaše da se opet ne radi o staroj prevari u novom pakovanju“.

„Mislim da se radi o nekoj kupovini vremena. Čisto sumnjam da će turski investitor uložiti veliki novac u modernizaciju KAP-a i da će prihvatiti tolike njegove kredite, a i dalje ostaje neriješen problem električne energije“, kazao je Tošković Televiziji Vijesti.

Predsjednik Sindikata Aluminijuma Rade Krivokapić izjavio je da su, poslije toliko razgovora, očekivali konkretniju ponudu. „Očekivali smo da će se pitanje KAP-a riješiti. Definitivno, ova Vlada za to nije smogla snage da donese takvo rješenje“, smatra Krivokapić.

DRI: Subvencije i garancije za Kombinat opasne za budžet

Vlada bi trebalo dodatno da preispita politiku davanja subvencija, a posebno njihovu strukturu, ocijenila je Državna revizorska institucija (DRI) u Izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za prošlu godinu na koji su dali uslovno mišljenje.

“Potrebno je odrediti granicu do koje država poreskim obveznicima, s jedne strane, omogućava poreske beneficije, a s druge, daje subvencije i garancije za zaduživanje, u iznosima koji mogu ugroziti finansijsku stabilnost budžeta”, navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina biznis imala uvid.

Subvencije su 2011. iznosile 32,27 miliona eura, od čega se 14,72 miliona odnosi na subvencije KAP-u za utrošenu električnu energiju, a 16,1 milion za otpremnine radnicima nikšićke Željezare, Radventa i Tehnostila.

Subvencije socijalno ugroženim domaćinstvima za utrošenu struju iznosile su 1,44 miliona eura. Iz DRI su upozorili i da bi Vlada trebalo opreznije da planira i izdaje nove državne garancije, s obzirom na rizik realizacije već odobrenih, posebno onih za KAP, kao na mogućnosti njihovog pretvaranja u javni dug.

Oni su podsjetili i da je državni dug prošle godine bio 212,8 miliona eura veći nego 2010. Oni upozoravaju i da garancije ne treba da služe pokrivanju tekućih izdataka ili gubitaka u poslovanju.

( Marija Mirjačić )