Vilhelm Brase - život fotografa iz Aušvica

U 94. godini, 23. oktobra preminuo je Vilhelm Brase, fotograf koji je u Aušvicu po nalogu nacista snimio između 40.000 i 50.000 fotografija ljudi osuđenih na smrt, a čiji su sačuvani negativi pomogli da odgovorni za nacistička zlodjela u koncentracionim logorima budu osuđeni.

Rajh je bio opsjednut bilježenjem svih pojedinosti svojih zločina

Sin Njemca i Poljakinje, Brase je prije rata živio u mjestu Katovice i radio kao profesionalni fotograf u salonu svoje tetke. Od najranije mladosti pokazivao je talenat za snimanje portreta.

Rat je prekinuo lagodni život. Kada su okupirali Poljsku, nacisti su od Brasea tražili da se izjasni kao Njemac i zakune na vjernost Trećem rajhu, ali on je odbio jer se, zahvaljujući majčinom vaspitanju, osjećao kao Poljak.

Kada su ga pozvali pred zloglasnog komandanta Hesea, tada 22-godišnji Brase je pomislio da mu je došao kraj

Pošto je situacija postala opasna, odlučio je da pobjegne u Mađarsku, ali je uhvaćen na granici. Ponovo su ga uvjeravali da će mu sve biti oprošteno ako se izjasni kao Njemac i pristane da stupi u njemačku vojsku, ali ponovo je odbio. Sljedeća stanica bio je novootvoreni logor smrti, Aušvic - Birkenau.

Fotografije Vilhelma Brasea

Kada su ga pozvali pred zloglasnog komandanta Hesea, tada 22-godišnji Brase je pomislio da mu je došao kraj. U pitanju je, ipak, bila “audicija” za fotografa, a među petoricom kandidata izabran je upravo on, jer se dobro pokazao i jer je govorio nemački.

Rajh je bio opsjednut bilježenjem svih pojedinosti svojih zločina, u šta se uklapao i “Erkenungsdinst”, služba za fotografsku identifikaciju.

Žrtve dr Mengelea

Mada su za njega samog uslovi uslovi postali znatno bolji - spavao je u toplom i dobijao dovoljno da jede - Brase je tvrdio da je iskustvo snimanja preplašenih ljudi koje je nekoliko sati kasnije čekala smrt bilo užasno.

U saradnji sa još jednim zatvorenikom, Brase je uspio da na tlu logora zakopa hiljade negativa snimljenih fotografija

Ispred njegovog objektiva prošle su i žrtve sadističkih eksperimenata dr Jozefa Mengelea koji je cijenio Bareovo fotografsko umijeće.

Jednom prilikom je od njega tražio da fotografiše čovjeka s veoma lijepom, umjetnički urađenom tetovažom, koja je prikazivala Adama i Evu. Nešto kasnije, čoveka je vidio ubijenog i odranog, dok je koža sa tetovažom pripremana da bude uštavljena i uramljena za zloglasnog doktora.

U saradnji sa još jednim zatvorenikom, Brase je uspio da na tlu logora zakopa hiljade negativa snimljenih fotografija koji su kasnije pronađeni i iskorišćeni kako bi nacistički zločinci bili osuđeni.

Vilhelm Brase

"Vidio sam mrtve"

Brase je nakon rata pokušao da se vrati fotografskom zanatu, ali nije mogao.

Zbog toga je odlučio da se zauvijek oprosti od fotografije

"Kada sam ponovo počeo da fotografišem, vidio sam mrtve. Snimao sam, na primjer, portret neke mlade djevojke, a iza nje bih vidio njih kako stoje, kao duhovi, i kako zure u mene ogromnim, užasnutim očima", ispričao je Brase.

Zbog toga je odlučio da se zauvijek oprosti od fotografije. Brase nakon Aušvica nije više snimao portrete ljudi, ali su njegove fotografije ostale kao zastrašujuće svjedočanstvo jednog neljudskog vremena.

( Vijesti online )