Do diplome uz strane stipendije i mnogo truda: Studenti se sve češće školuju u inostranstvu

Studenti se, kako tvrdi, mogu prijaviti i za kraći studijski boravak, koji podrazumijeva studije u trajanju od jednog ili dva semestra

160 pregleda3 komentar(a)
29.10.2012. 13:11h

Student Humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica Vladimir Rakočević dvogodišnje magistarske studije će završtiti u Kopenhagenu i Londonu. On je dobitnik stipendije ERASMUS Mundus i to u okviru programa Globalne studije - Evropska perspektiva.

Ovim programom, osim studija na dva različita univerziteta, obezbijeđena je mjesečna stipendija od 1000 eura, a troškovi hrane i smještaja tokom dvije godine studija pokriveni su sa 8000 eura. Rakočeviću, ipak, ovo nije prva stipendija koju je dobio.

"Kao srednjoškolac učestvovao sam u programu razmjene A-SMYLE (American Serbia and Montenegro Youth Leadership Exchange), dok sam drugu godinu studija proveo kao FORECAST stipendista na prestižnom američkom Univerzitetu u Vašingtonu" kazao je on i dodao da je to bio početak njegove karijere, jer je uz pomoć ovih programa dobio priliku da upozna uticajne ljude i stvori veze.

Crnogorski studenti sve su više zainteresovani za studiranje van Crne Gore, a oko 150 njih, uključujući i nastavno osoblje, svake godine dobije novčanu pomoć kojom su pokriveni putni troškovi, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete i sporta.

Iz Ministarstva su objasnili da naši studenti imaju mogućnost kraćeg studijskog boravka u inostranstvu ili kompletnog školovanja za dodiplomske, postdiplomske ili doktorske studije.

Portparol Ministarstva prosvjete i sporta Vesna Gajević ističe kako svake godine vlade pojedinih zemalja nude određen broj stipendija za crnogorske državljane. Prema njenim riječima, stipendije koje su skoro svake godine dostupne su one za studiranje u Ruskoj Federaciji, Turskoj, Grčkoj, Francuskoj, Českoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Italiji, Japanu, Kini, Sloveniji i Rumuniji.

"Pored stipendija stranih vlada, koje uglavnom podrazumijevaju jednu godinu učenja jezika zemlje u kojoj se studira, nakon čega se studenti upisuju na željeni studijski program, nude se i stipendije za neke programe koji se realizuju na engleskom jeziku" rekla je ona.

Studenti se, kako tvrdi, mogu prijaviti i za kraći studijski boravak, koji podrazumijeva studije u trajanju od jednog ili dva semestra, preko različitih programa stipendiranja.

Studentima se najčeće nudi mogućnost stipendiranja preko programa kao što su CEEPUS, ERASMUS Mundus programi (Join EU SEE, Basileus i EUROWEB), zatim program Go Styria, Mummert stipendije i slično.

"Pojedine programe administrira Ministarstvo prosvjete i sporta, pojedine kancelarije za međunarodnu saradnju univerziteta, dok se za neke programe kandidati prijavljuju preko diplomatskih predstavništava Crne Gore" istakla je Gajević i dodala da studenti nemaju problema oko priznavanja ispita ili diploma stečenih u inostranstvu.

Ipak, ona je naglasila da se svi studenti koji dobiju neki vid stipendije moraju prethodno konsultovati sa nadležnom osobom na svom fakultetu kako bi utvrdili koje ispite treba da polažu.

Gajević je objasnila da se sve informacije o raspoloživim stipendijama mogu naći na veb stranicama Ministarstva prosvjete i sporta, Univerziteta Crne Gore, ali i na portalima koji objavljuju stipendije kao što su mobiliši.me, s4wb.eu i drugim inostranim portalima. Takođe, na sajtu mladiinfo.com nalazi se najveća baza stipendija sa svim potrebnim informacijama za konkurisanje.

Vladimir Rakočević tvrdi da crnogorski studenti mogu naći dovoljno informacija o stipendijama stranih vlada i organizacija, ali da oni moraju sami sebi stvoriti priliku.

"Ne postoji jedno zanimanje koje ne zahtijeva poznavanje stranih jezika, boravak u inostranstvu, internacionalne kontakte. Problem crnogorskih kolega i koleginica danas je nedostatak samoinicijative, što je presudno u ovom procesu" kazao je on.

Rakočević je preporučio svim studentima koji namjeravaju da se prijave za neku od stipendija, da posebnu pažnju posvete motivacionim pismima, jer se ona najviše vrednuju u procesu odabira.

Baranka Tamara Đuranović prijavila se preko Italijanskog kulturnog centra u Crnoj Gori za studiranje na Univerzitetu u Bariju. Studenti koji na ovaj način započnu studije van zemlje, imaju mogućnost da od univerziteta na koji se prijave budu oslobođeni od plaćanja školarine, ali i da dobiju menzu i mjesto u domu. Đuranović tvrdi da je, ukoliko sve to dobiju, crnogorskim studentima isplativije studiranje u Italiji nego u Crnoj Gori.

"Za nas strance iz manje razvijenih zemalja školarina za godinu dana iznosi oko 450 eura"

"Školarina se plaća u tri rate, a stipendisti plaćaju samo prvu ratu koja im na kraju godine biva refundirana. Postoji određena formula po kojoj se računa iznos školarine, koja zavisi od više faktora kao na primjer: primanja roditelja, uvjerenja o kućnoj zajednici, posjedovnog lista i slično".

"Za nas strance iz manje razvijenih zemalja školarina za godinu dana iznosi oko 450 eura" kazala je ona.

Prema njenim riječima, studenti mogu da konkurišu i za menzu i dom, što je znatno povoljnije od privatnog smještaja.

Cijene stanova mjesečno se kreću od 500 do hiljadu eura, dok je cijena sobe od 200 do 300 eura. Đuranović ističe i da je za hranu i ostale troškove mjesečno potrebno oko 300 eura. Ona smatra da italijanski studenti imaju više mogućnosti za dobijanje stipendija od crnogorskih kolega.

"U Italiji postoji fond koji dodjeljuje stipendije studentima državnih fakulteta. Za te stipendije prednost imaju oni koji imaju što veći broj položenih ispita za tu godinu i čiji roditelji imaju manja primanja. Pored tog fonda tu su univerziteti koji svake godine dodjeljuju stipendije, ali i programi poput ERASMUS-a i ERASMUS mundusaa, koji pokrivaju troškove smještaja, školarine i džeparca" rekla je Đuranović.

Jednokratna pomoć

Crnogorskim studentima, koji dobiju neku od stipendija za studije van zemlje, odnedavno je omogućeno dobijanje jednokratne pomoći u iznosu od 1000 eura.

Naime, Internacionalni fond “Students grant” svakog mjeseca nagrađuje po jednog studenta iz cijelog svijeta. Konkurs za ovaj vid pomoći otvoren je tokom cijele godine, a svakog prvog u mjesecu objavljuje ime dobitnika.

Upitnik za konkurisanje popunjava se na internet stranici fonda, s tim što je za prijavljivanje neophodno uplatiti 2,5 eura prijavne takse.

Gdje i kako konkurisati

Go styria Cilj: Jedan semestar studiranja na Univerzitetu u Gracu. Stipendija se dodjeljuje na period od 4 mjeseca i iznosi 600 eura mjesečno. Konkurs: Objavljuje se sredinom januara i otvoren je do 25. marta. Uslov: da student bude na sedmom semestru dodiplomskih studija ili na drugom semestru magistarskih studija.

Join EU-SEE Cilj: Podrška mobilnosti studenata, nastavnog osoblja i istraživača, kao i administrativnog osoblja. Konkurs: Objavljuje se u septembru ili oktobru i traje do početka februara. Uslov: Za stipendiju mogu konkurisati studenti dodiplomskih, magistarskih, doktorskih i postdoktorskih studija sa partnerskih univerziteta.

EUROWEB - EUropean Reseacrh and educati On collaboration with WEstern Balkan Cilj: Podrška mobilnosti studenata, nastavnog osoblja i istraživača, kao i administrativnog osoblja. Uslov: Za stipendiju mogu konkurisati studenti dodiplomskih, magistarskih, doktorskih i postdoktorskih studija sa partnerskih univerziteta. Konkurs se obično objavljuje u septembru ili oktobru i traje do početka februara.

MUMMERT stipendije Cilj programa: Podrška mobilnosti studenata na nivou magistrskih studija. Konkurs se raspisuje svake godine, od 1. septembra do 1. novembra. Uslov: Stipendija podržava dvoipogodišnje master studije u Njemačkoj i 4-5 mjeseci stažiranja u nekoj od njemačkih kompanija.

CEEPUS -Central European Exchange Program for University Studies Cilj: Jačanje regionalne akademske mobilnosti kao strateškog sredstva za implementaciju bolonjskih ciljeva. Konkurs se objavljuje dva puta godišnje: u maju i u oktobru. Program: Konkurs je otvoren za studente dodiplomskih, magistarskih ili doktorskih studija. Stipendija podrazumijeva razmjenu u trajanju od 3 do 10 mjeseci.

Galerija

Pravni fakultet FOTO: Boris Pejović
fakultet FOTO: Boris Pejović